{"id":262563,"date":"2026-02-07T16:14:20","date_gmt":"2026-02-07T15:14:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=262563"},"modified":"2026-02-07T16:14:20","modified_gmt":"2026-02-07T15:14:20","slug":"dr-boris-vujanovic-internista-onkolog-broj-oboljelih-od-karcinoma-u-ogromnom-porastu-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=262563","title":{"rendered":"Dr Boris Vujanovi\u0107, internista-onkolog: Broj oboljelih od karcinoma u ogromnom porastu – VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u201cOgroman je broj pacijenata i sve su lokalizacije zastupl\u0458ene. Nekada je kod mu\u0161karaca naj\u010de\u0161\u0107i bio rak plu\u0107a, debelog crijeva i prostate. Kod \u017eena rak jajnika, dojke, ne\u0161to od ginekolo\u0161kih tumora. Danas se ne mo\u017ee brojem izdvojiti vi\u0161e nijedan tumor da prednja\u010di. Epidemija je tih bolesti, ne samo kod nas, nego i u regiji i \u0161ire\u201d, rekao je za \u201cKozarski vjesnik\u201d internista-onkolog Boris Vujanovi\u0107.<\/p>\n

Povodom Svjetskog dana borbe protiv karcinoma, 4. februara, svake godine \u0161al\u0458e se poruka o va\u017enosti prevencije. Ima li ikakvih ohrabruju\u0107ih pokazatel\u0458a i da li je svijest o prevenciji i dal\u0458e niska?<\/p>\n

\u2013 Na\u017ealost, nemamo ohrabruju\u0107ih podataka u smislu broja obol\u0458elih i broja novootkrivenih tumora. Sve je u porastu. \u010cak vi\u0161e ne mo\u017eemo izdvojiti neke posebne lokalizacije pa da ka\u017eemo, evo, tog tumora je najvi\u0161e. Sve su lokalizacije u porastu. I dobne skupine nisu vi\u0161e iskl\u0458u\u010dive kao \u0161to su nekad bile. Javl\u0458aju se sve mla\u0111i pacijenti sa malignim obol\u0458enjima. Tako da nije ba\u0161 optimisti\u010dno stanje, pogotovo na ovom na\u0161em kraju. Nema op\u0161tine iz koje nema ogroman broj obol\u0458elih, \u0161to je zasigurno tema za neku analizu i studiju. Koliko znam, to jo\u0161 uvijek nije ura\u0111eno od zavr\u0161etka posl\u0458ednjeg rata, a bilo bi vrlo zna\u010dajno.<\/p>\n

Mo\u017eete li navesti koji oblici raka su naj\u010de\u0161\u0107i kod mu\u0161karaca i \u017eena?<\/p>\n

\u2013 Ne, u praksi su sve lokalizacije zastupl\u0458ene. Ono kako sam i ja u\u010dio nekada, na\u017ealost, vi\u0161e nije tako. Ogroman je broj pacijenata. Danas se ne mo\u017ee brojem izdvojiti vi\u0161e nijedan tumor kao da je suvereno na prvom mjestu. Epidemija je tih bolesti, ne samo kod nas, nego i u regiji i \u0161ire. Sigurno da je napredak u medicini i dijagnostici pomogao da se otkrije sve ve\u0107i broj malignih obol\u0458enja, i to \u0161to prije, i da se pacijent javi l\u0458ekaru, a to je veliki napredak u odnosu na pro\u0161lost. Broj obol\u0458elih je u ogromnom porastu.<\/p>\n

U praksi ste se susretali sa pacijentima kojima ste sigurno, nakon uspje\u0161nog otklanjanja tumora, davali savjete koji podrazumijevaju i korjenite \u017eivotne promjene. Koliko su l\u0458udi spremni da uvedu takve promjene?<\/p>\n

\u2013 Kao i u svemu drugom, na\u0161 narod nije ba\u0161 specifi\u010dan po tome da po\u0161tuje preporuke l\u0458ekara, naprotiv, ali ima i zna\u010dajan broj stvarno disciplinovanih pacijenata i oni su uvijek u prednosti, pogotovo ako se lije\u010denje zavr\u0161i. Treba da dolaze na kontrole i da usvoje odre\u0111en stil \u017eivota koji podrazumijeva, kao \u0161to ste rekli, korjenite promjene. Sigurno su nedisciplinovani u velikoj prednosti za povrat bolesti, ali ipak je to manji broj nego oni koji po\u0161tuju pravila kako bi trebalo da \u017eive, \u0161ta bi trebalo da rade, \u0161ta da jedu i sve ostalo.<\/p>\n

\u0160ta je presudnije kod obolijevanja od karcinoma \u2013 genetika ili neki spol\u0458ni faktori?<\/p>\n

\u2013 Danas se lije\u010denje tih bolesti sve vi\u0161e zasniva na genetici. Svaka maligna bolest nastaje mutacijom odre\u0111enog gena. Nismo sigurni za sve bolesti \u0161ta je to \u0161to uti\u010de da se neki gen promijeni. Sigurno da dolazi do mutacije gena, \u0161to dal\u0458e dovodi do mutacije \u0107elija, koje se razmno\u017eavaju kako ne treba i to dovodi do pojave tumora. Jo\u0161 uvijek je to predmet istra\u017eivanja, ali postoji ogroman broj faktora za koje je dokazano da u zna\u010dajnoj mjeri doprinose nastanku malignog obol\u0458enja. Znamo da pu\u0161enje doprinosi nastanku odre\u0111enog karcinoma plu\u0107a, kao \u0161to znamo da HPV virus doprinosi nastanku odre\u0111enih ginekolo\u0161kih tumora. To su dokazani faktori i onda treba da se radi na prevenciji, prekidu pu\u0161enja ili jo\u0161 bol\u0458e da se uop\u0161te ne zapo\u010dinje, tako\u0111e da se daju HPV vakcine \u0161to vi\u0161e, \u0161to ve\u0107oj populaciji. Ono \u0161to je predmet razmatranja je koja je to starosna dob, odnosno kad bi se trebalo zapo\u010deti sa HPV vakcinom. Po meni, \u0161to prije. \u0160to mla\u0111a populacija, to je bol\u0458e. Ali nisam jedino zadovol\u0458an sa generalnom prevencijom kako je radimo u dr\u017eavi. To sigurno nije dobro. Mislim da mo\u017ee vi\u0161e i bol\u0458e.<\/p>\n

\u010cime ste nezadovol\u0458ni?<\/p>\n

\u2013 Kad sam bio srednjo\u0161kolac, mi smo imali redovna predavanja na temu problema pu\u0161enja i uzimanja narkotika. Do te mjere smo imali ta predavanja, da nam je ve\u0107 bilo dosadno slu\u0161ati. Danas je to u daleko manjoj mjeri, negdje \u010dak nikako. Mi\u0161l\u0458enja sam da sve poti\u010de iz porodice, pred\u0161kolski uzrast, \u0161kola, ako se tu zakasni, poslije je te\u017ee popraviti i mlade izvesti na pravi put. Na\u017ealost, \u017eivimo u sredinama gdje nemamo puno toga da ponudimo mladoj populaciji. Puno toga se mo\u017ee uraditi, da se jednostavno odvrati pa\u017enja od nezdravog \u017eivota koji sigurno u zna\u010dajnoj mjeri dovodi do nastanka malignih obol\u0458enja.<\/p>\n

Koliko na na\u0161im prostorima mo\u017eemo da pratimo savremene trendove u medicini? Znamo da je finansijski faktor \u010desto ograni\u010davaju\u0107i.<\/p>\n

\u2013 Kao l\u0458ekar koji radi u zdravstvenom sistemu Republike Srpske, s jedne strane sam zahvalan, jer veliki broj savremenih lijekova koji se daju svugdje u svijetu, imamo i mi zahval\u0458uju\u0107i Ministarstvu zdravl\u0458a RS. To su prili\u010dno skupi lijekovi. S druge strane, nezadovol\u0458an sam trenutnim stanjem na\u0161e regionalne bolnice koja je u lo\u0161em stanju ve\u0107 preveliki broj godina. Moram priznati da sada\u0161nje rukovodstvo stvarno daje sve od sebe i vide se neke promjene koje nisu male, ali je dalek put do korjenitih promjena. D\u017eaba ako imate najsavremeniji lijek, a nemate adekvatne uslove da date adekvatnu terapiju. Ako izl\u0458e\u010dimo tijelo, a naru\u0161imo du\u0161u, nismo napravili ni\u0161ta. Dobro je kad imate mogu\u0107nost da u lijepim uslovima poku\u0161ate da pomognete nekome. Nedavno smo imali na\u0161u mladu sugra\u0111anku za koju se prikupl\u0458a novac. Ona je bila odu\u0161evl\u0458ena uslugom i nama, ali znamo da to mo\u017ee puno bol\u0458e i kvalitetnije. Trebamo malo bol\u0458e uslove i to je najve\u0107i kamen spoticanja. D\u017eaba vam najmoderniji lijek, ako imate problem kad, kako, gdje da ga date. Lije\u010denje podrazumijeva sve: po\u010dinje od lijepe rije\u010di, a zavr\u0161ava davanjem lijeka.<\/p>\n

Jednom prilikom ste rekli da prevencija treba da bude efikasna, a ne birokratska. Da nam malo to pojasnite!<\/p>\n

\u2013 Na\u017ealost \u017eivimo u vremenu gdje je puno vi\u0161e birokratije nego efikasnosti. Kao jedan od najiskusnijih l\u0458ekara, najvi\u0161e vremena potro\u0161im na papirologiju. Uprkos svoj tehnolo\u0161koj modernizaciji, ispalo je da puno vi\u0161e vremena gubimo na te stvari, \u0161to je pogubno. Svjestan sam problema i u porodi\u010dnoj medicini, gdje se isto susre\u0107u s tim, svjestan sam i problema na koje pacijenti nailaze u susretu s nama. Masu puta imamo problem za koji niko nije kriv, ali ga je te\u0161ko rije\u0161iti. Nekako sam utiska da vi\u0161e treba da se zadovol\u0458i forma, a poenta je da se bavimo su\u0161tinom. Najmanje vremena treba da gubimo na papirologiju, a da \u0161to vi\u0161e vremena posvetimo lije\u010denju pacijenta.<\/p>\n

\u0160ta biste preporu\u010dili na\u0161im gra\u0111anima, \u0161ta je to \u0161to oni mogu da u\u010dine sami za sebe? Znamo da ne treba \u010dekati da boli.<\/p>\n

\u2013 Pojednostavi\u0107u: svi znamo \u0161ta je to \u0161e\u0107erna bolest ili dijabetes. Ona tra\u017ei adekvatan stil \u017eivota i adekvatnu ishranu. Problem dijabetesa je kada se to ne po\u0161tuje, kada terapija nije adekvatna. Onda je broj komplikacija veliki. Lije\u010denje komplikacija je ekstremno skupo svuda u svijetu, pa i kod nas. U skandinavskim zeml\u0458ama komplikacije u lije\u010denju dijabetesa su od 3 do 5%. Kod nas 95 odsto. Ljudi ne po\u0161tuju preporuke. Ima \u0161e\u0107er, uzima terapiju, ali ne mijenja stil \u017eivota. Uzimanje terapije bez promjene stila \u017eivota ne daje nikakve rezultate. Na\u0161e dru\u0161tvo nije prebogato, a to ko\u0161ta jako puno novaca. Mi kao zdravstveni radnici svi imamo odre\u0111ena pravila po kojima treba da se pona\u0161amo. U cijelom svijetu postoje pravila pona\u0161anja i za pacijente. U ve\u0107ini evropskih zemal\u0458a, ako imate \u0161e\u0107ernu bolest, a nastavili ste da jedete nezdravo i \u017eivite nezdravo, onda sl\u0458ede\u0107i put kad do\u0111ete kod l\u0458ekara, on ka\u017ee: \u2018Okej, vi ne po\u0161tujete pravila igre. Nastavl\u0458amo da vas lije\u010dimo, ali od tog momenta tro\u0161kovi lije\u010denja idu na va\u0161 teret\u2019. Zato oni imaju mali procenat komplikacija, automatski l\u0458udi su zdraviji i jeftinije je za zdravstveni sistem. Mi treba da tro\u0161imo novac na ono \u0161to stvarno treba da se lije\u010di, komplikacije za koje pacijent nije sam kriv. Kriva je bolest i razvoj doga\u0111aja, a ne ono gdje sami kumujemo da pogor\u0161amo svoje zdravl\u0458e. Kod nas godinama postoji prevencija malignih i nezaraznih bolesti, ali efikasnost toga je jako mala zato \u0161to ne postoje obaveze i pravila za pacijenta.<\/p>\n

Komentarisali ste da na\u0161i gra\u0111ani olako sami sebe lije\u010de i pose\u017eu za ku\u0107nom apotekom. Nisu kompetentni, konsultuju se s Guglom umjesto da se obrate l\u0458ekaru. Da nam to prokomentari\u0161ete!<\/p>\n

\u2013 Na na\u0161im prostorima to ide tako, uzme\u0161 kafetin, jer je to rekla kom\u0161inica, kom\u0161ija ili baka i deda. Na\u017ealost, jo\u0161 uvijek se nismo pomjerili s tog nivoa. U onkologiji je toga jo\u0161 vi\u0161e, \u0161to djelimi\u010dno mo\u017eemo da razumijemo. Pacijent se hvata za slamku spasa. Kad se pacijent javi prekasno, a bolest se pro\u0161irila, puno je te\u017ee to lije\u010diti. Imamo mi mnogo uspje\u0161no izlije\u010denih i takvih pacijenata, ali ogroman broj ne uspijemo izlije\u010diti. Oni se hvataju za nekakvu alternativu, pitaju i nas, a ja jednostavno ka\u017eem da o tome ne znam ni\u0161ta i da ne mogu da ih savjetujem s tim u vezi.<\/p>\n

PREKO 80 ODSTO PACIJENATA NE \u010cITA OTPUSNO PISMO<\/p>\n

\u2013 De\u0161avalo se da pacijent le\u017ei na bolni\u010dkom lije\u010denju, dobije otpusno pismo na kome pi\u0161e terapija koju treba da tro\u0161i. Tako\u0111e pi\u0161u preporuke \u0161ta bi trebalo da se uradi za kontrolu, a navedeno je i kad je i kod koga kontrola. Me\u0111utim, preko 80 odsto pacijenata to apsolutno ne pro\u010dita. Va\u017eno je da pacijenti shvate da ne samo da imaju obaveze i pravila kojih bi se trebali pridr\u017eavati, nego i svijest da se drasti\u010dno promijeni.<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/p>\n