{"id":243593,"date":"2025-03-21T10:30:13","date_gmt":"2025-03-21T09:30:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=243593"},"modified":"2025-03-22T12:06:23","modified_gmt":"2025-03-22T11:06:23","slug":"prijedor-i-poezija-se-seli-na-drustvene-mreze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=243593","title":{"rendered":"Prijedor: I poezija se seli na dru\u0161tvene mre\u017ee – VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Kako bi promovisao pisanje, \u010ditanje i razumijevanje poezije, UNESKO je 1999. godine 21. mart proglasio za Svjetski dan poezije.<\/p>\n

Mnogi smatraju da je danas ova oblast umjetnosti zanemarena i neopravdano potisnuta nekim drugim sadr\u017eajima.<\/p>\n

Tako misli i Anela Sejari\u0107 Vujinovi\u0107, koja se bavi pisanjem poezije, ali i svakodnevno druguje sa knjigama kao knji\u017eni\u010dar i moderator u Narodnoj biblioteci \u201c\u0106irilo i Metodije\u201d.<\/p>\n

\u201cPoezija za mene individualno je veoma bitna, ali danas se poezija predstavlja kao jedan zastarijeli vid umjetnosti. Me\u0111utim, poezija je jezik du\u0161e. Ona povezuje kulture, narode, tradicije, li\u010dni identitet. Poezija sve to radi, ali sada, na\u017ealost, u nekom instant dobu instant kulture, poezija je dosta zanemarena. Ovaj svjetski dan poezije, 21. mart, mogu\u0107nost je da malo podsjetimo na va\u017enost poezije\u201d, ka\u017ee Sejari\u0107 Vujinovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>U prijedorskom Srpskom prosvjetnom kulturnom dru\u0161tvu \u201cProsvjeta\u201d smatraju da se preko Svjetskog dana poezije trreba vrednovati prije svega nacionalni i regionalni karakter ove vrste umjetnosti, a potom i zavi\u010dajni na\u010din pisanja.<\/p>\n

\u201cPoezija kao grana umjetnosti je zaista na neki na\u010din zanemarena. Ona istovremeno je najte\u017ei na\u010din pisanja lijepe rije\u010di, jer kroz poeziju moramo izraziti one najtajnije i najtanje umjetni\u010dke i duhovne niti koje proizilaze iz na\u0161eg uma, zna\u010di iz pjesni\u010dkog uma. To je ponekad te\u0161ko shvatiti, ponekad je to te\u0161ko protuma\u010diti. Mo\u017eda iz tog razloga i neshva\u0107ena u okolini. Mi danas vrednujemo, na primjer u na\u0161oj regiji, dosta pjesnika koji pi\u0161u zavi\u010dajnu, regionalnu poeziju, da ne ka\u017eem poeziju koju razumije prosje\u010dan \u010dovjek odrastao u ovim krajevima, poeziju koju razumije onaj koji je pio vodu Sane, koji je pio vodu Une, ko je je \u017eivio na Kozari, \u017eivio je na Grme\u0107u. Tu bih naravno istakao na\u0161e lokalne pjesnike, \u0110uru Trkulju, Du\u0161ka Prlinu, Milenka Vu\u010dkovi\u0107a, Mla\u0111ena Vu\u010dkovi\u0107a, istakao bih naravno Bobana Marina, Milicu Savi\u0107. To su sve na\u0161i renomirani pjesnici u okviru \u201cProsvjete\u201d koji gaje taj zavi\u010dajni na\u010din pisanja poezije, koji je, ka\u017eem, na neki na\u010din vi\u0161e razumljiviji nego neka umjetni\u010dka poezija na svjetskom nivou\u201d, isti\u010de Bnanislav Kecman, predsjednik \u201cProsvjete\u201d<\/p>\n

\"\"<\/a>Sejari\u0107 Vujinovi\u0107 isti\u010de da samo desetak procenata \u010dlanova Biblioteke \u010dita poeziju i dodaje da je to uglavnom starija \u010ditala\u010dka publika.<\/p>\n

Napominje da je realnost takva da se i poezija sve vi\u0161e seli na dru\u0161tvene mre\u017ee gdje pjesnici mnogo lak\u0161e dolaze do \u010ditalaca. <\/p>\n

Kada su u pitanju mladi pjesnici, Kecman smatra da oni uglavnom pi\u0161u iz pozicije duhovnosti i svetosavlja i da se kod njih krug pisanja okre\u0107e u tom pravcu.<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/strong><\/p>\n