{"id":239881,"date":"2025-01-10T20:03:19","date_gmt":"2025-01-10T19:03:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=239881"},"modified":"2025-01-10T20:03:19","modified_gmt":"2025-01-10T19:03:19","slug":"prijedor-odrzana-komemoracija-u-pomen-na-publicistu-vladimira-krckovskog-foto-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=239881","title":{"rendered":"Prijedor: Odr\u017eana komemoracija u pomen na publicistu Vladimira Kr\u010dkovskog – FOTO\/VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>U Prijedoru je danas odr\u017eana komemoracija u pomen na preminulog Vladimira Kr\u010dkovskog, publiciste, novinara, knji\u017eevnika, pjesnika, urednika, recenzenta i prevodioca iz ovog grada.<\/p>\n

Predsjednik Udru\u017eenja za o\u010duvanje tradicije \u017deljko \u0160ormaz rekao je da nikome kao Vladimiru nije pristajala titula predsjednika, jer ju je nosio gotovo cijeloga \u017eivota \u2013 kao srednjo\u0161kolac bio je predsjednik Kluba mladih pisaca “Petar Ko\u010di\u0107” u prijedorskoj Gimnaziji, a oti\u0161ao je kao predsjednik skup\u0161tine Udru\u017eenja za o\u010duvanje tradicije, \u010diji je jedan od osniva\u010da i idejnih tvoraca.<\/p>\n

“Inicirao je i organizovao `Skup mladih pisaca BiH 1964`, \u0161to je po\u010detak odr\u017eavanja Knji\u017eevnih susreta na Kozari uz koje Vladimir ostaje vezan punih 60 godina. Na samom po\u010detku kao predsjednik inicijativnog, a godinama poslije i organizacionog odbora, preko \u010dlanstva u \u017eiriju, do \u010dovjeka koji je napisao knjigu o prvim Susretima”, rekao je \u0160ormaz na komemoraciji.<\/p>\n

\"\"<\/a>On je podsjetio da je u nekoliko mandata Vladimir bio predsjednik “Radni\u010dkog”, kasnije, Srpskog kulturno-umjetni\u010dkog dru\u0161tva \/SKUD\/ “Dr Mladen Stojanovi\u0107”.<\/p>\n

“Vladimir je organizovao nekoliko zna\u010dajnih poslova koji \u0107e promijeniti tok i \u017eivot SKUD-a `Mladen Stojanovi\u0107`. Zajedno sa jednim brojem prijedorskih intelektualaca i kulturnih radnika, napisao je knjigu povodom vijeka horskog pjevanja i 40 godina rada ovog dru\u0161tva, isposlovao da Dru\u0161tvo dobije na trajno kori\u0161tenje `\u010cvrkinu ku\u0107u` i uveo ga u svjetsku folklornu organizaciju \/CIOFF\/, zahvaljuju\u0107i kojoj su ostvarena najbolja i najkvalitetnija gostovanja”, istakao je \u0160ormaz.<\/p>\n

Sekretar prijedorskog Crvenog krsta Zoran Veselinovi\u0107 rekao je da se u polje humanosti Vladimir uklju\u010dio kao veoma mlada osoba, a u redove Crvenog krsta Republike Srpske od kada je osnovan, odnosno vi\u0161e od 30 godina.<\/p>\n

\"\"<\/a>“O vrhunskoj profesionalnosti, kada je informisanost i ure\u0111iva\u010dki posao u pitanju, ne\u0107u ni da govorim vi\u0161e od \u010dinjenice da je u Crvenom krstu Republike Srpske dugi niz godina ure\u0111ivao list `Humanost`. U nekoliko mandata je biran za \u010dlana odbora Crvenog krsta Prijedor, a u posljednja tri mandata biran je za jednog od dva potpredsjednika Crvenog krsta u Prijedoru”, rekao je Veselinovi\u0107.<\/p>\n

Bo\u017eo Grbi\u0107 govorio je u ime Rudnika \u017eeljezne rude \/R\u017dR\/ “LJubija” i “Arselor Mitala Prijedor”, u kojima je Kr\u010dkovski proveo radni vijek, rade\u0107i na poslovima prevo\u0111enja, informisanja, izdava\u0161tva, grafike i \u0161tampanja.<\/p>\n

“Pod Vladinom palicom zapo\u0161ljava se, stasava i u\u010di veliki broj mladih ljudi koji su i kasnije ostavili pe\u010data u novinarstvu, kulturi, i \u0161ire od toga. Rad ove slu\u017ebe bio je toliko sveobuhvatan i efikasan da je kasnije predstavljao najve\u0107i i najzna\u010dajniji dio gra\u0111e za brojne knjige i monografije koje su pisali i sam Vladimir i drugi autori”, rekao je Grbi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>On je podsjetio da je Kr\u010dkovski, kada je 1972. godine po\u010deo raditi u rudniku, bio i na \u010delu op\u0161tinske omladinske organizacije i da je svojom anga\u017eovano\u0161\u0107u vezao rudnik i kulturu kao mecenu i stvaraoca i da je ta veza opstala do danas.<\/p>\n

“Pe\u010dat koji je kulturnom \u017eivotu LJubije i Prijedora dao rudnik dao je na\u0161 Vladimir. Od Doma kulture u LJubiji i njegovih u to vrijeme izuzetnih programa, me\u0111uop\u0161tinskih i me\u0111urepubli\u010dkih sletova, omladinskih radnih akcija, djelovanja kulturno-prosvjetne zajednice do svakako najzna\u010dajnije manifestacije u gradu, Knji\u017eevnih susreta na Kozari, \u010dije laureate rudnik i danas nagra\u0111uje”, istakao je Grbi\u0107.<\/p>\n

Stihove pjesme Vladimira Kr\u010dkovskog “Godi\u0161nja doba” i njegov prevod Jesenjinove pjesme “Zdravo da si, Rusijo moja ro\u0111ena” na komemoraciji je govorila glumica Pozori\u0161ta Prijedor i \u010dlan Udru\u017eenja za o\u010duvanje tradicije Zorica Joji\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Profesor istorije i latinskog jezika Dejan Karlica iz Udru\u017eenja za o\u010duvanje tradicije rekao je da je Vladimira Kr\u010dkovskog upoznao kao gimnazijalac.<\/p>\n

“Govorio je pomalo fragmentarno, smu\u0161eno, ali njegove rije\u010di, \u010diji zna\u010daj nismo mogli uvijek razaznati, dobijale su na vrijednosti i spoznaji vremenom, novim iskustvima i isku\u0161enjima, odzvanjale u na\u0161im u\u0161ima kao naknadna pamet koja nam je nedostajala u nekom momentu i dobijale puni i vi\u0161i smisao”, istakao je Karlica.<\/p>\n

Kr\u010dkovski je ro\u0111en 1947. godine u Prijedoru, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je ruski jezik i knji\u017eevnost 1972. godine, a nakon toga ruski jezik usavr\u0161avao je na Univerzitetu Hercen u Sankt Peterburgu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Autor i koautor je vi\u0161e knjiga i monografija, me\u0111u kojima “U slu\u017ebi \u010dovjeka”, “Sto godina R\u017dR `LJubija` Prijedor”, “50 godina Aero-kluba Prijedor”, “100 godina osnovne \u0161kole u Lamovitoj”, “90 godina sindikalne organizacije R\u017dR `LJubija` Prijedor”, “Prolje\u0107e \u0107e do\u0107i”, “S Jesenjinom u srcu” i “U srcu Kozara”.<\/p>\n

Prvi je preveo na srpski jezik roman “Generalisimus Suvorov”, a priredio je i preveo knjigu Jesenjinovih pjesama “Dajte mi otad\u017ebinu moju”.<\/p>\n

Bio je saradnik i urednik listova “Na\u0161i dani”, “LJubijski rudar”, “Informacije”, “Kozarski vjesnik”, “Nova krila”, “Humanost” i “Tradicija”. Ure\u0111ivao je emisiju o Crvenom krstu na Radio Prijedoru i emisiju o nacionalnim manjinama na Radiju Republike Srpske.<\/p>\n

Umro je 8. januara u Prijedoru. Iza njega su ostali supruga Darinka, sin Boris i k\u0107erka Irena s porodicom. Sahranjen je danas na groblju u Trnopolju kod Prijedora.<\/p>\n

SRNA<\/p>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a><\/p>\n