{"id":224979,"date":"2024-05-04T23:27:24","date_gmt":"2024-05-04T21:27:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=224979"},"modified":"2024-05-04T23:27:24","modified_gmt":"2024-05-04T21:27:24","slug":"protonamjesnik-dragan-hrvacanin-smisao-vaskrsa-je-pobjeda-zivota-nad-smrcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=224979","title":{"rendered":"Protonamjesnik Dragan Hrva\u0107anin: “Smisao Vaskrsa je pobjeda \u017eivota nad smr\u0107u”"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Vaskrsenje Hristovo je temelj hri\u0161\u0107anstva na kojem se zasniva pravoslavna vjera. Vaskrs je praznik nad praznicima i slavlje nad slavljima, navodi za \u201cKozarski vjesnik\u201d protonamjesnik Dragan Hrva\u0107anin, starje\u0161ina hrama Svete Trojice u Prijedoru.<\/p>\n

Za\u0161to se Vaskrs smatra najve\u0107im hri\u0161\u0107anskim praznikom?<\/p>\n

-Vaskrs je svakako najve\u0107i hri\u0161\u0107anski praznik, praznik od kojeg po\u010dinje i u kojem se zavr\u0161ava praznovanje svih praznika u toku godine. Vaskrsenje Hristovo je dogmatska istina na kojem se zasniva na\u0161a pravoslavna vjera. Apostol Pavle ka\u017ee: \u201eUzalud propovijed na\u0161a i uzalud vjera va\u0161a ako Hristos nije vaskrsao\u201c. Vaskrs je praznik nad praznicima i slavlje nad slavljima, kako se pjeva u crkvenim pjesmama. Koliko je zna\u010dajan u crkvenom bogoslu\u017ebenom poretku, govori i to \u0161to ga bogoslu\u017ebeno proslavljamo svake nedjelje, \u0161to zna\u010di, da je svaka nedjelja mali Vaskrs.<\/p>\n

Isus Hristos kao neko ko je od ljudi izdan i zbog ljudi stradao, pru\u017eio je vjeru i nadu ljudima kroz vaskrsnu\u0107e. Kako tuma\u010diti Isusovu bezuslovnu vjeru u ljude?<\/p>\n

-Hristos je iz ljubavi prema \u010dovjeku do\u0161ao na zemlju, radi nas ljudi i radi na\u0161ega spasenja. Na\u017ealost, ljudi ga ne prihvati\u0161e kao Spasitelja, svojima do\u0111e a svoji ga ne primi\u0161e. Razape\u0161e Ga na Krstu, a On i tako raspet na Krstu, molja\u0161e se za svoje mu\u010ditelje rije\u010dima: \u201eO\u010de oprosti im, jer ne znaju \u0161ta \u010dine\u201c. Bog sve \u0161to \u010dini \u010dini iz ljubavi prema \u010dovjeku, i danas nam se bezuslovno nudi kroz Svetu Tajnu Pri\u010de\u0161\u0107a, a mi spoznaju\u0107i tu bezuslovnu ljubav potrudimo se da i mi ne\u0161to damo od sebe a to je post, molitva i djela milosr\u0111a.<\/p>\n

Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o Velikom petku, najtu\u017enijem danu u hri\u0161\u0107anstvu i njegovom zna\u010denju?<\/p>\n

-Veliki petak je vezan za Veliki \u010detvrtak. U nave\u010derje Velikog petka na Veliki \u010detvrtak, Hristos je sa svojim u\u010denicima bio na Tajnoj Ve\u010deri. Tada je Hristos na hljebu i vinu ustanovio Svetu Tajnu Pri\u010de\u0161\u0107a, i dao nam u zalog da se kroz nju u budu\u0107nosti sjedinjujemo neprestano sa Njim samim. Poslije Tajne Ve\u010dere i izdajstva Judina, Hristos je uhva\u0107en, dok je bio na molitvi u Getsimanskom vrtu i odveden na sud koji je po\u010deo na Veliki petak ujutru. Prvo ga vode na sud kod jevrejskih prvo\u0161ve\u0161tenika Ane i Kajafe, gdje su izvodili la\u017ene svjedoke i smatrali da je zaslu\u017eio smrt. Po\u0161to nisu imali vlast da ga ubiju, vode ga kod rimskog namjesnika u Judeji, Pontija Pilata. Ispitav\u0161i ga, Pilat je zaklju\u010dio da su ga predali iz zavisti i odlu\u010dio da ga oslobodi. Me\u0111utim, zbog velikog pritiska jevrejskih prvosve\u0161tenika i starje\u0161ina, Pilat se ipak predomislio, oprav\u0161i ruke da nema udjela u krvi ovog pravednika, predao Hrista da ga razapnu na Krstu. Tada slijedi Hristovo mu\u010denje, \u0161ibanje, ismijavanje, izvo\u0111enje na Golgotu i samo raspe\u0107e na Krstu. U momentu Hristovog umiranja, usprotivila se i sama priroda. Nastalo je pomra\u010denje sunca, veliki zemljotres i nevrijeme, grobovi se otvara\u0161e, vidjev\u0161i sve to mnogi su povjerovali da On zaista bje\u0161e Sin Bo\u017eiji i da je nevino postradao. Poslije smrti, pobo\u017eni hri\u0161\u0107anin Josif iz Arimateje, skinuo je Hristovo tijelo sa Krsta i polo\u017eeno u novi grob, koji je pripremio za sebe.<\/p>\n

U posljednje vrijeme u\u010destalo je \u010destitanje Velikog petka. Govori li to o nedovoljnoj upu\u0107enosti vjernika?<\/p>\n

-Veliki petak je najtu\u017eniji dan u istoriji \u010dovje\u010danstva, i ne vidim svrhu bilo kakvog \u010destitanja. Na taj dan sastradavamo stradanjima Hristovim, i pokajni\u010dkim molitvama se sje\u0107amo Hristovog nevinog stradanja na Krstu. U na\u0161im hramovima se ne slu\u017ei Sveta Liturgija, jer je ona radosni doga\u0111aj, ve\u0107 posebna bogoslu\u017eenja, ujutru Carski \u010dasovima, na kojima se detaljno opisuje Hristovo izvo\u0111enje na sud i nevino stradanje na Golgoti. Uve\u010de se slu\u017ei ve\u010dernje bogoslu\u017eenje sa izno\u0161enjem Pla\u0161tanice, (platno na kojem je naslikano Hristovo skidanje sa Krsta i polaganje u grob), poslije \u010dega se slu\u017ei opijelo Hristovo.<\/p>\n

Osim na Veliki petak, da li je u redu da se jaja farbaju i neki drugi dan?<\/p>\n

-Na Veliki petak, poslije posebnog jutarnjeg bogoslu\u017eenja koje se naziva Carski \u010dasovi, mogu da se farbaju jaja. Na taj dan se ni\u0161ta drugo i ne radi osim farbanja jaja. I u manastiru Hilandaru se na Veliki petak farbaju vaskr\u0161nja jaja. Me\u0111utim, nije pogre\u0161no i u Veliku subotu da se farbaju jaja. Sve su to pripremni dani, prije svega molitveno a onda i na svaki drugi na\u010din za do\u010dek na\u0161eg najve\u0107eg praznika Vaskrsa.<\/p>\n

Sve vi\u0161e mladih ljudi prisustvuje Svetoj tajni pri\u010de\u0161\u0107a. Zna\u010di li to da se mladi sve vi\u0161e okre\u0107u vjeri?<\/p>\n

-Na nedeljnim bogoslu\u017eenjima smo primjetili da je sve vi\u0161e mla\u0111ih ljudi. To nas mnogo raduje, da mladi koji imaju vjeru, tu vjeru sprovode u praksu. Najbolji pokazatelj na\u0161e vjere je prisustvo na Svetoj Liturgiji, kao najva\u017enijem bogoslu\u017eenju, koje se slu\u017ei svake nedjelje i praznika. Na Liturgiji dobijamo blagodat Bo\u017eiju koja nas prosve\u0107uje i okrepljuje da smjelije hodimo kroz ovozemaljaski \u017eivot i lak\u0161e odolijevamo raznim isku\u0161enjima koja nas snalaze. Zato je veoma va\u017eno da mladi koji su podlo\u017eniji isku\u0161enjima dolaze na Svetu Liturgiju.<\/p>\n

I za kraj, Va\u0161a poruka povodom vaskr\u0161njih praznika?!<\/p>\n

-Povodom na\u0161eg najve\u0107eg hri\u0161\u0107anskog praznika Vaskrsenja Hristovog, svim na\u0161im parohijanima i svim vjernicima \u017eelim sre\u0107an i Bogom blagosloven praznik. Da im vaskrsli Hristos daruje i duhovno i tjelesno uzrastanje, dobro zdravlje i blagostanje, mir i \u0161to vi\u0161e me\u0111usobne ljubavi. Da svjetlost vaskrsenja Hristovog obasja njihove porodi\u010dne domove i srca i sve ih pozdravljam sveradosnim pozdravom HRISTOS VASKRSE-VAISTINU VASKRSE!<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/strong><\/p>\n