{"id":220154,"date":"2024-02-16T19:34:06","date_gmt":"2024-02-16T18:34:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=220154"},"modified":"2024-02-16T19:34:06","modified_gmt":"2024-02-16T18:34:06","slug":"petar-prastalo-iz-prijedora-na-putu-da-patentira-uredaj-za-mjerenje-protoka-kisnih-voda-foto-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=220154","title":{"rendered":"Petar Pra\u0161talo iz Prijedora na putu da patentira ure\u0111aj za mjerenje protoka ki\u0161nih voda – FOTO\/VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Petar Pra\u0161talo (30) iz Prijedora, vi\u0161i je asistent na Katedri za hidrotehniku Arhitektonsko-gra\u0111evinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Na ovom fakultetu je prvo diplomirao, a potom i stekao zvanje mastera gra\u0111evinarstva hidrotehni\u010dkog usmjerenja.<\/p>\n

Trenutno je na tre\u0107oj godini doktorskih studija Gra\u0111evinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Budu\u0107i da je veliki zaljubljenik u hidrologiju, ne \u010dudi \u0161to sa njom ima veze ure\u0111aj koji bi trebalo da patentira. Pra\u0161talo za \u201eKozarski vjesnik\u201c pri\u010da da je zbog ogromne koli\u010dine ki\u0161e koja padne u kratko vrijeme, do\u0161ao na ideju da izradi objekat koji je namijenjen prvenstveno za mjerenje protoka ki\u0161nih voda.<\/p>\n

\u201eBudu\u0107i da imamo urbanizaciju u gradovima, a i klimatske promjene, neophodan je monitoring mjerenja povr\u0161inskih voda koje dospijevaju na kolovoz i povr\u0161ine koje nisu propusne. Imamo problema sa poplavama unutar gradova, pa sam do\u0161ao na ideju da napravim ure\u0111aj koji je jednostavan, prakti\u010dan, a sa druge strane mo\u017ee da se jeftino napravi da radi posao, mjeri protok\u201c, ka\u017ee Pra\u0161talo.<\/p>\n

\"\"<\/a>Zaklju\u010dio je da je najbolje da se ure\u0111aj napravi od ve\u0107 gotovih elemenata, a to su kanalizacione cijevi.\u201eDosta sam razmi\u0161ljao i do\u0161ao na ideju da je najbolja varijanta da se napravi od \u2018T\u2019 komada \u010diji je pre\u010dnik 200 mm. Sa dvije strane su postavljeni \u010depovi, dok je s jedne strane napravljen tzv. Tompsonov preliv ili V preliv za koji je poznata jednozna\u010dna veza izme\u0111u nivoa mlaza i protoka. Naravno, i ulazni element koji omogu\u0107ava da voda nesmetano ulazi u sam objekat i da se usmjeri, a da pri tome ne formira velike turbulencije, to je ulazni objekat pro\u0161irenja 160 sa 110 profil cijevi, isto PVC sa otvorima i perforacijama od 10 mm. Tu imamo dodatno umjerenje vode, tako da imamo strujanje vode. Sa pomo\u0107ne strane imamo tzv. pijezometar, to je jedna cijev koja nam omogu\u0107ava da izmjerimo nivo vode tokom ispitivanja samog preliva\u201c, obja\u0161njava Pra\u0161talo konstrukciju i izgled svog ure\u0111aja.<\/p>\n

Dodaje da ovaj ure\u0111aj jo\u0161 uvijek ispituju u laboratoriji.<\/p>\n

\u201eMjerimo visinu mlaza, a protok mjerimo volumetrijski kako bi mogli da dobijemo zavisnost izme\u0111u visine mlaza i protoka. Do 3,5 litra u sekundi mo\u017eemo maksimalno da mjerimo. Me\u0111utim, ideja nam je da mijenjamo sam proto\u010dni profil preliva, tako da imamo neki drugi oblik popre\u010dnog profila koji mo\u017ee da mjeri ve\u0107e koli\u010dine vode, pa \u010dak i 30, 40 litara u sekundi\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

Navodi da nakon \u0161to ispitaju ure\u0111aj u laboratorijskim uslovima, planiraju da ga postave na mjesto gdje mogu da rade monitoring ki\u0161nih voda ili oticaja usljed padavina u nekom realnom vremenu.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eNastavak ure\u0111aju jeste da nabavimo mjernu sondu za mjerenje nivoa koja bi mogla da nam prikuplja podatke u realnom vremenu, a da nam sve to sa\u010duva na jednom data-logeru koji bi imao svoju memoriju, tako da bi mogli da obavimo kontinualno mjerenje du\u017e jedne kalendarske godine, a i du\u017ee ako treba. Zavisno od pola\u017eaja, ideja je da se mijenja na razli\u010ditim mjestima, da li u gradovima, urbanim povr\u0161inama ili da mjeri sa nekih krovova\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

Pra\u0161talo podsje\u0107a da je \u201ezelena gradnja\u201c popularna s ciljem da se smanji oticaj sa urbanih povr\u0161ina i da se izrade urbanizovane propusne povr\u0161ine, kao \u0161to su propusni asfalt, ki\u0161ne ba\u0161te i sli\u010dno.<\/p>\n

\u201eUz pomo\u0107 ovog ure\u0111aja, vidjeli bismo efekat, koliko mogu da smanje poplave u gradovima i koliko mogu da omogu\u0107e da imamo ubla\u017eenje klimatskih promjena u gradovima. Taj monitoring \u0107e nam omogu\u0107iti jako pouzdane rezultate. Mo\u017eda otkrijemo u pojedinim dijelovima grada gdje su kriti\u010dna mjesta, gdje je potrebno sanirati kanalizacionu mre\u017eu, slivnike, kolovoznu rekonstrukciju i sli\u010dno\u201c, pri\u010da Pra\u0161talo.<\/p>\n

Isti\u010de da je ure\u0111aj ponovljiv, odnosno mo\u017ee se napraviti vi\u0161e varijanti i mo\u017ee se prenositi sa mjesta na mjesto.<\/p>\n

\u201eCijena mu je oko 50 evra trenutno, sa dodatnim nadogradnjama, cijena \u0107e da mu poraste, ali ne zna\u010dajno, ali u svakom slu\u010daju, primjenljiv je i lako iskorostiv vi\u0161e puta, ne samo jednom\u201c, tvrdi on.<\/p>\n

Ovaj master gra\u0111evine podsje\u0107a da imamo infrastrukturu iz biv\u0161e dr\u017eave koja je relativno stara.<\/p>\n

\u201eBudu\u0107i da je, usljed klimatskih promjena, do\u0161lo do promjena u intenzitetima padavina, za vrlo kratko vrijeme imamo koli\u010dinu padavina koja se u pro\u0161lom vremenu sporije javljala i te poplave su nagle. Idete ulicom i vidite ogromnu koli\u010dinu vode koju ne mogu ti sistemi da prihvate. Pomo\u0107u ovakvih mjerenja, mo\u0107i \u0107emo da rije\u0161imo te probleme\u201c, tvrdi on.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dodaje da je sam ure\u0111aj u izradi, a da mu sada kolege sa Katedre za hidrotehniku poma\u017eu na ispitivanjima i nekim dodatnim idejama sa ciljem da ga unaprijede.<\/p>\n

\u201eSada gledamo prednosti i neke stvari koje bi jo\u0161 mogli da unaprijedimo, da \u0161to bolje funkcioni\u0161u. Za sada su rezultati jako dobri. Pripremamo istra\u017eivanje koje treba da publikujemo na konferenciji, tako da \u0107emo se pojaviti u stru\u010dnoj i nau\u010dnoj javnosti da vide ovakav ure\u0111aj koji \u0107e vjerovatno biti zanimljiv \u0161irim masama, pa \u010dak i firmama koje se bave proizvodnjom ovakvih elemenata\u201c, smatra Pra\u0161talo.<\/p>\n

Za na\u0161 medij otkriva da postoji i firma u BiH koja je zainteresovana da proizvodi njegov ure\u0111aj za mjerenje protoka ki\u0161nih voda.<\/p>\n

\u201eImali smo ponudu od firme koja nas je posjetila, razgovarali smo da oni ovakav ili sli\u010dan proizvod unaprijede i ubace u svoj proizvodni pogon. Dobili smo konkretne komentare i prijedloge od njih \u0161ta bi trebalo da uradimo i ispitamo laboratorijski, kako bi taj ure\u0111aj mogao da ide u proizvodnju. On jo\u0161 nije patent, ideja je da podnesemo zahtjev za patentiranje ure\u0111aja. Ako svu tu proceduru pro\u0111emo, bi\u0107e patent, zasad je jo\u0161 uvijek ure\u0111aj otvoren za javnost, prihvatam sve pohvale, kritike i prijedloge s ciljem da ure\u0111aj bude \u0161to bolji\u201c, naveo je Pra\u0161talo.<\/p>\n

Priznaje da ima jo\u0161 nekih ideja koje bi volio realizovati, koje su u vezi sa problemom poplava i regulacijom rijeka, ali isti\u010de da je jo\u0161 rano da ih otkriva. Kako ka\u017ee, zadovoljan je poslom vi\u0161eg asistenta na Arhitektonsko-gra\u0111evinsko-geodetskom fakultetu, koji obavlja od 2019. godine.
\n\u201eVolim da radim sa studentima, zadovoljstvo je gledati mlade ljude koji, uz mene i moje kolege, izrastaju u gra\u0111evinske in\u017eenjere, pronalaze posao i po\u010dinju time da se bave u privredi i praksi\u201c, navodi on.<\/p>\n

Gra\u0111evinarstvo ga je oduvijek privla\u010dilo, pa je prije studija zavr\u0161io srednju Gra\u0111evinsku \u0161kolu u Prijedoru. Podsje\u0107a da gra\u0111evinarstvo pokriva oko 40 odsto privrednih djelatnosti, zbog \u010dega je tu vidio \u0161ansu za budu\u0107u karijeru. Pra\u0161talo priznaje da je tokom \u0161kolovanja i studiranja posebno zavolio hidrotehniku.<\/p>\n

\u201eKada se ka\u017ee hidrotehnika, odmah se pomisli na vodu. U su\u0161tini nisam to mnogo poznavao i tek sam tokom studija vidio koje sve stvari mogu da se rade i tako sam odlu\u010dio da se bavim time. Nadam se da uspje\u0161no obavljam te poslove, budu\u0107i da je rije\u010d o velikom spektru poslova. Na\u0161oj i stru\u010dnoj javnosti je generalno nepoznata ta oblast. Kada neko spomene hidrotehniku, obi\u010dno se pomisli na vodu ili na ogromne objekte kao \u0161to su brane, ali hidrotehni\u010dar se bavi i poslovima koji podrazumijevaju navodnjavanje, odvodnjavanje, odbranu od poplava, regulaciju rijeka, sistem odvodnje voda sa saobra\u0107ajnica, monitoring voda, mjerenja, \u010dak i u hidrolo\u0161kim prognozama i analizama zbog klimatskih promjena. \u0160iroka lepeza je poslova kojima se mo\u017ee baviti. Uspje\u0161no sam izabrao poziv, zadovoljan sam\u201c, tvrdi on.<\/p>\n

Pra\u0161talo smatra da Republika Srpska, kao mjesto za \u017eivot, ima svojih prednosti.<\/p>\n

\u201ePotrebno je strpljenja, malo volje i dosta rada. Da se postignu rezultati, mora se ulo\u017eiti truda i rada. Po mom mi\u0161ljenju, u na\u0161oj dr\u017eavi mo\u017ee se lijepo \u017eivjeti. Ne pri\u010dam o nekom visokom nivou, ali onako pristojno, gdje mo\u017eete da imate radno vrijeme, slobodne aktivnosti i \u017eivot, tako da mo\u017eete ostvariti i porodicu. Nikada nisam planirao odlazak niti sam razmi\u0161ljao o tome. Pristalica sam toga da treba da se ostane, jer ovdje je najljep\u0161e\u201c, smatra on.<\/p>\n

Pra\u0161talo je kao beba sa porodicom izbjegao iz Sanskog Mosta. U Prijedoru \u017eivi od 1995. godine. U porodi\u010dnoj ku\u0107i u Gornjim Orlovcima kuje planove o budu\u0107nosti sa svojom suprugom, dok svaki radni dan na fakultetu razmi\u0161lja o novim ure\u0111ajima. Jedan od njih je u vezi sa kolovozom, otkriva za kraj na\u0161eg razgovora ovaj uspje\u0161ni mladi \u010dovjek.<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/strong><\/p>\n