{"id":219208,"date":"2024-02-03T09:09:13","date_gmt":"2024-02-03T08:09:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=219208"},"modified":"2024-02-03T09:09:13","modified_gmt":"2024-02-03T08:09:13","slug":"dr-boris-vujanovic-specijalista-interne-medicine-subspecijalista-internisticke-onkologije-broj-malignih-oboljenja-u-drasticnom-porastu-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=219208","title":{"rendered":"Dr Boris Vujanovi\u0107, specijalista interne medicine-subspecijalista internisti\u010dke onkologije: Broj malignih oboljenja u drasti\u010dnom porastu – VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u201eMe\u0111unarodni dan borbe protiv raka, 4. februar, od 2022. do 2024. godine obil\u0458e\u017eava se na temu \u2018Premostimo jaz u lije\u010denju raka\u2019. Broj malignih obol\u0458enja u drasti\u010dnom je porastu, a rak je jedan od vode\u0107ih uzroka smrti u svijetu. Faktori koji dovode do obol\u0458enja su brojni vanjski, po\u010dev od toga gdje \u017eivimo, gdje radimo, kako \u017eivimo, dok su unutra\u0161nji faktori geni, naslije\u0111e i mutacija odre\u0111enih gena koji se mogu de\u0161avati pod uticajem ovih vanjskih faktora. Naj\u010de\u0161\u0107i tumori koji se javl\u0458aju na na\u0161em podnebl\u0458u su kod \u017eena tumor dojke i grli\u0107a materice, dok je kod mu\u0161karaca naj\u010de\u0161\u0107e zastupl\u0458en rak plu\u0107a i rak prostate\u201c, ka\u017ee u intervjuu za \u201eKozarski vjesnik\u201c dr Boris Vujanovi\u0107.<\/p>\n

Da li je rak jedan od najve\u0107ih javnozdravstvenih izazova u cijelom svijetu, pa i kod nas?<\/p>\n

\u2013 Jeste. Pitanje je da li je trenutno rak uzrok smrti broj 1 u svijetu, a najvjerovatnije da jeste, \u0161to samo po sebi govori o zna\u010daju te teme. Jo\u0161 uvijek veliki broj takvih pacijenata pro\u0111e nedijagnostifikovano, \u0161to ima neke svoje druge razloge, ali sigurno da je rak u samom vrhu po uzroku smrti u cijelom svijetu, pa tako i kod nas.<\/p>\n

\u0160ta je rak i kako nastaje?<\/p>\n

\u2013 Rak je maligna bolest. Obi\u010dno nastaje tako \u0161to na\u0161e normalne \u0107elije po\u010dnu da se mijenjaju, pa se pretvore u druga\u010dije \u0107elije koje propadaju, uni\u0161tavaju susjedne normalne \u0107elije i tako odumire dio tkiva, organi, na kraju cijeli sistem. Uvijek je to pra\u0107eno raznim promjenama, a koje dodatno uni\u0161tavaju na\u0161 organizam. Bitno je napomenuti da rije\u010d \u201emaligan\u201c zna\u010di i da je agresivan, samo postoje razli\u010diti tipovi tumora, razli\u010ditih stepena agresivnosti. Neki faktori koji dovode do toga su nam poznati, neki ne. Oni koji su poznati, mogu biti brojni vanjski faktori po\u010dev od toga gdje \u017eivimo, \u0161ta radimo, kako \u017eivimo i sve ostalo. Unutra\u0161nji faktori su geni, naslije\u0111e, mutacija odre\u0111enih gena, a opet se mogu de\u0161avati pod uticajem ovih vanjskih faktora. Kada normalna \u0107elija krene da se mijenja u neku nazovimo nenormalnu, tada dolazi do nastanka maligne bolesti i onda imamo veliki problem.<\/p>\n

Koliko je va\u017eno da osobe koje imaju genetske predispozicije za nastanak maligne bolesti preventivno \u010de\u0161\u0107e idu doktoru?<\/p>\n

\u2013 Jako bitno. Trebalo bi veoma \u010desto da se radi preventivni pregled. Moram priznati, jer se ve\u0107 du\u017ei niz godina bavim ovim poslom, a istovremeno smo svjedoci nekih promjena u zdravstvenom sistemu, da su neke za pohvalu, na\u017ealost neke nisu. Dosta je tu praznog hoda, da mi se nekad \u010dini da nam je papir ili obrazac va\u017eniji od pacijenta, \u0161to meni li\u010dno jako puno smeta. Mnogo manje vremena odvajamo za pacijenta, a vi\u0161e se bavimo ovim nebitnim stvarima. Tako je na svim nivoima zdravstvene za\u0161tite i to definitivno nije za pohvalu. Za pohvalu je da se u onkologiji pogotovo prate svi svjetski standardi i poku\u0161ava da se dostigne svjetski standard, da se imaju lijekovi koji postoje u svijetu. U tom pogledu dosta pratimo svijet, zahval\u0458uju\u0107i prije svega onima koji vode onkologiju i u na\u0161oj Republici, kao \u0161to je profesor dr Zdenka Gojkovi\u0107, koja je i nacionalni koordinator za onkologiju i njenom trudu, i uz razumijevanje nekih l\u0458udi u FZO poku\u0161avamo da imamo sve \u0161to je neophodno za lije\u010denje na\u0161ih pacijenata. U tom pogledu opet pohvale. S druge strane, nekad na kraju godine, opet zbog birokratskih stvari, znamo ostati bez tih lijekova, \u0161to nam dodatno ote\u017eava posao. Pacijenti onda moraju kupovati lijekove, pa ih refundirati \u0161to je za mene kao medicinara apsolutno besmisleno, jer val\u0458da postoji neki na\u010din da se rije\u0161e takve stvari. Moram tako\u0111e priznati da je jedan od ogromnih problema na\u0161 mentalitet, jer na\u0161i pacijenti ni dan-danas nemaju naviku ili spoznaju da je zdravl\u0458e bitno i koliko je bitno te da je jako va\u017eno da rade preventivne preglede. Uglavnom se sve uzima zdravo za gotovo i obi\u010dno se velika ve\u0107ina pacijenata javl\u0458a kad ve\u0107 dobiju tegobe, a onda ve\u0107 imamo problem, jer to obi\u010dno zna\u010di da je bolest uznapredovala. \u017dene su mnogo savjesnije i odgovornije prema svom zdravl\u0458u, u odnosu na mu\u0161karce. Brojni su faktori i \u201eza\u201c i \u201eprotiv\u201c, da li mo\u017ee bol\u0458e, mo\u017ee uvijek. Problem je i veliki odliv medicinskih radnika, \u0161to tako\u0111e uti\u010de na na\u0161 posao. Ustanove kojima mi raspola\u017eemo, po mom mi\u0161l\u0458enju su ve\u0107 prevazi\u0161le svoje mogu\u0107nosti i kapacitete, pogotovo ako pri\u010damo o prijedorskoj bolnici. Kapacitet te bolnice je bio dobar vjerovatno u ono vrijeme kad je izgra\u0111ena, danas definitivno nije. Zato ka\u017eem da uvijek sve mo\u017ee bol\u0458e.<\/p>\n

Koji su naj\u010de\u0161\u0107i faktori rizika?<\/p>\n

\u2013 Razli\u010diti su za razli\u010dite bolesti. Ako pri\u010damo o tumoru dojke, genetika je broj 1, te genetsko naslije\u0111e i drugi spol\u0458a\u0161nji faktori kao \u0161to su \u017eene koje nisu nikad ra\u0111ale, \u017eene koje su ra\u0111ale dosta kasno. Kod mu\u0161karaca, ako se pri\u010da o tumoru plu\u0107a, pu\u0161enje je jedan od glavnih faktora, ili rak prostate, opet pu\u0161enje poprili\u010dno doprinosi nastanku bolesti, zatim tu su godine \u017eivota. Da mu\u0161karci, na primjer, \u017eive 150 godina i da im izdr\u017ei srce taj \u017eivotni vijek, onda bi vjerovatno umrli od tumora prostate.<\/p>\n

Postoje li na\u010dini da, kao dru\u0161tvo, vi\u0161e radimo na uzrocima koji dovode do bolesti?<\/p>\n

\u2013 Mislim da radimo jako malo. Postoji program koji je davno uveden u zdravstenoj za\u0161titi, prevenciji nezaraznih bolesti, a prevencija malignih bolesti \u2013 ne, to nije na\u0161 nacionalni program koji je kao takav uveden. Ipak, svi u zdravstvenom sistemu su svjesni ozbil\u0458nosti toga, neki plan bi trebao da postoji i radi se na njemu, a kada \u0107e ugledati svjetlost dana, vidje\u0107emo!<\/p>\n

Na kojem je nivou na\u0161a zdravstvena prosvije\u0107enost?<\/p>\n

\u2013 Na veoma niskom. Komplikacije kod \u0161e\u0107erne bolesti u skandinavskim zeml\u0458ama su u jako malom procentu. Komplikacije iste te bolesti kod nas su ogromne. Za\u0161to? Zato \u0161to je prosvije\u0107enost jako niska, a kod nas se mali broj takvih pacijenata striktno pridr\u017eava svega \u0161to mu je doktor propisao. Zbog toga to ka\u017eem, a i zbog \u010dinjenice da je lije\u010denje komplikacija mnogo zahtjevnije i skupl\u0458e od lije\u010denja same bolesti.<\/p>\n

Da li BiH ima zajedni\u010dki registar za obol\u0458ele od malignih bolesti?<\/p>\n

\u2013 Trenutno Republika Srpska ima svoj u Institutu za javno zdravl\u0458e. Oni imaju svoj centralni registar, a mi smo u obavezi da svaku novootkrivenu bolest prijavimo Institutu.<\/p>\n

Koji se rak naj\u010de\u0161\u0107e javl\u0458a na na\u0161em podnebl\u0458u?<\/p>\n

\u2013 Da ste me to nekad pitali, imao bih jasan odgovor, danas ga nemam. I ono \u0161to je nekad bilo ba\u0161 rijetko, na\u017ealost, danas vi\u0111amo daleko vi\u0161e. Kada bismo ne\u0161to mo\u017eda za nijansu izdvojili, sigurno da su to kod \u017eena rak dojke i materice, a kod mu\u0161karaca rak plu\u0107a i prostate.<\/p>\n

Da li je lije\u010denje raka skupo?<\/p>\n

\u2013 Jeste. Koliko god mislim da u nekom segmentu na\u0161 zdravstveni sistem mo\u017ee biti bol\u0458i i treba promjenu, ipak postoje i brojni pozitivni primjeri. Kada se lije\u010di tumor dojke, rade se odre\u0111ena testiranja na patohistolo\u0161kom nalazu i ona nam ka\u017eu da li pacijentica ima odre\u0111ene receptore u tkivu dojke za koji lijek mo\u017ee da se ve\u017ee i ako ih ima, onda pacijentica prima dualnu blokadu. Dajemo to svim pacijenticama koje imaju takav takozvani HER 2 pozitivni tumor dojke. Takvo lije\u010denje traje bar godinu dana, a za jednu pacijenticu iznosi 200.000 KM.<\/p>\n

EFIKASAN, A NE BIROKRATSKI SISTEM PREVENCIJE<\/p>\n

\u2013 Zdravl\u0458e je broj jedan. Ako imate zdravl\u0458e, ne zaboravite da imate mnogo toga. Ako nemate zdravl\u0458e, onda bukvalno nemate ni\u0161ta. I ako \u0107emo da posmatramo stvari kakve bi trebalo da budu, onda ni\u0161ta ne bi smjelo da nam je va\u017enije od zdravl\u0458a, \u0161to zna\u010di da treba da se posvetimo i da razumijemo \u0161ta je to \u0161to je bitno i obrnuto. Zna\u010di prevencija, prevencija, prevencija, s tim da treba napraviti efikasan, a ne birokratski sistem prevencije. Ako ne\u0107emo svi, i mi i pacijenti dati sve od sebe, to ne\u0107e dati dobar rezultat.<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/strong><\/p>\n