{"id":217406,"date":"2024-01-05T12:24:02","date_gmt":"2024-01-05T11:24:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=217406"},"modified":"2024-01-07T11:05:29","modified_gmt":"2024-01-07T10:05:29","slug":"stara-i-nova-crkva-svetih-apostola-petra-i-pavla-u-kozarcu-vladika-velimirovic-poklonio-ikonu-zaduzbini-stojanovica-foto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=217406","title":{"rendered":"Stara i nova crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarcu: Vladika Velimirovi\u0107 poklonio ikonu zadu\u017ebini Stojanovi\u0107a – FOTO\/VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Stara crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarcu, dokaz je \u010dvrste vjere pravoslavnih mje\u0161tana, nakon \u010dije je dugogodi\u0161nje inicijative izgra\u0111ena 1887. godine.<\/p>\n

Ovu parohiju, godine 1936. posjetio je Sveti vladika Nikolaj Velimirovi\u0107 i darovao joj ikonu Isusa Hrista koja je sada u novoj crkvi i pred kojom se vjernici mole.<\/p>\n

O istoriji ovih hramova, za \u201eKozarski vjesnik\u201c, pri\u010da jerej parohije u Kozarcu \u017del\u0458ko Milosavac.<\/p>\n

Navodi da se iz pisanih tragova zakl\u0458u\u010duje da je gradnja crkve po\u010dela 1883. ili 1884. godine.<\/p>\n

\u201eSve\u0161tenik koji je slu\u017ebovao u ovoj parohiji, Simeon Stojanovi\u0107, zvani Simo, koji je bio narodni pripovjeda\u010d, sakupl\u0458a\u010d narodnih pri\u010da, poslovica, prosvjetitel\u0458, zapisao je u jednom svom djelu da je ovdje postojao bogoslu\u017ebeni \u017eivot, \u010dak mnogo prije nego \u0161to je izgra\u0111ena crkva u Kozarcu. Iz njegovih zapisa mo\u017eemo saznati da je bogoslu\u017ebeni \u017eivot tada postojao barem 50-tak godina, a mo\u017eda i vi\u0161e, i bez ove crkve. Isto tako mo\u017eemo saznati da je drvena crkva postojala u selu Had\u017eimehti\u0107i, to je dana\u0161nji Petrov Gaj, koja je slu\u017eila za potrebe vjernika, sve dok nije ova izgra\u0111ena. Po predanju, u selu Balte, koje i danas pripada ovoj parohiji, nalazila se crkva od kamena u vrijeme Turske na ovim prostorima. Ta crkva je poru\u0161ena i od tog kamena u Kozarcu su izgradili kulu. Kasnije je, Bo\u017eijom promisli, nikako druga\u010dije se to ne mo\u017ee objasniti, to otkupio crkveni odbor ove parohije i od tog kamena ponovo sazidao ovu crkvu. To je ne\u0161to vrlo interesantno i simptomati\u010dno, dakle ovdje se ponovo ugradio kamen koji je nekada bio ugra\u0111en u tu crkvu koja je postojala u selu Balte, a ostatak kamena je nadokna\u0111en novim kamenom\u201c, pri\u010da Milosavac.<\/p>\n

\"\"<\/a>POP GAVRO UPUTIO 20 MOLBI<\/p>\n

Isti\u010de da je izgradnji hrama prethodilo mukotrpno zalaganje mje\u0161tana, a prvenstveno sve\u0161tenika Gavrila Stojanovi\u0107a, iz \u010duvene prijedorske porodice Stojanovi\u0107.<\/p>\n

\u201eCrkva je napravl\u0458ena poslije mnogo, mnogo muke. Gavrilo Stojanovi\u0107 ili Gavro, kako su ga zvali, otac Sime Stojanovi\u0107a ili djeda \u010duvenog narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata, l\u0458ekara Mladena Stojanovi\u0107a i vajara Sretena, uspio je poslije 20 molbi i 20 godina muke, da dobije samo jedan komad zeml\u0458e i da se napravi jedna bogomol\u0458a, tako da se uspjelo na kraju. On je bio jako uporan i slu\u017ebovao je 28 godina u ovoj crkvi, a poslije njega je do\u0161ao njegov sin Simeon, ili Simo Stojanovi\u0107 koji je bio ovdje 11 godina od 1900. do 1911. godine. On je ostao upisan zlatnim slovima u istoriji ove parohije, jer osim \u0161to je bio sve\u0161tenik i duhovnik, bio je i sakupl\u0458a\u010d narodnih pri\u010da i poslovica i autor mnogih tekstova o Prijedoru, Kozarcu. Mo\u017eemo mnogo zaniml\u0458ivih podataka saznati iz njegovog djela koje se zove \u2018Zapisi protinom rukom\u2019. Ova crkva i ovaj komad zeml\u0458e, koji je dobijen u to vrijeme, zadu\u017ebina je porodice Stojanovi\u0107. Iz te porodice bila su tri sve\u0161tenika: Ilija, Gavrilo i Simeon. Slobodno mo\u017eemo re\u0107i da je to njihova zasluga i zadu\u017ebina\u201c, ka\u017ee Milosavac.<\/p>\n

\"\"<\/a>DOBA AUSTROUGARSKE VLASTI<\/p>\n

Neobi\u010dno je da je hram izgra\u0111en po projektu grkokatoli\u010dkih crkava. Ima dva zvonika i nije oslikan freskama. Me\u0111utim, treba uzeti u obzir \u010dinjenicu da je tada Austro-Ugarska vladala ovim podru\u010djem.<\/p>\n

\u201eNije se moglo ni\u0161ta druga\u010dije ovdje izgraditi nego ovog tipa, dakle moralo je to malo da li\u010di na ne\u0161to prilago\u0111eno tom projektu vi\u0161e zapadnog stila, dakle grkokatoli\u010dki stil, kako su bogomol\u0458e gra\u0111ene u tada\u0161nje vrijeme u Austro-Ugarskoj. Po\u0161to su svi ti projekti, kada se odlu\u010divalo o gradnji, morali pro\u0107i kontrolu mitropolita tada\u0161njeg, vjerovatno da je u to vrijeme kada je po\u010dela gradnja crkve, presto mitropolita bio upra\u017enjen, oko godinu dana, postoji vjerovatno\u0107a da nije ni pregledan projekat, jednostavno se to tako prihvatilo da se izgradi jedna crkva, pa taman da to bude i u ovom stilu, ne mora biti u vizantijskom, a vjerovatno da nije ni moglo, \u010dak i da su mje\u0161tani i pravoslavni narod tra\u017eili da bude u vizantijskom stilu ili nekom stilu koji je prilago\u0111en pravoslavnom tipu, ne bi to bilo lako ostvarivo\u201c, pri\u010da Milosavac.<\/p>\n

Pored ove u Kozarcu, ovim stilom gra\u0111ena je samo jo\u0161 jedna crkva u Bosni i Hercegovini, u selu Brodac kod Bijel\u0458ine koja je iz 1884. godine. Crkvu Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarcu, 1887. godine, osve\u0161tao je tada\u0161nji mitropolit dabrobosanski Georgije Nikolajevi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>POKLON OD NAJVE\u0106EG POSLIJE SVETOG SAVE<\/p>\n

U crkvi se du\u017ee od 136 godina nalaze ikone koje su joj poklanjali vjernici. Na njima je ispisano ko ih je i kada pridario. Budu\u0107i da je staru crkvu nagrizao zub vremena, dvije ikone koje imaju poseban zna\u010daj, izmje\u0161tene su u novu crkvu koja je izgra\u0111ena pored stare.<\/p>\n

\u201ePosebno moram izdvojiti dvije ikone. To je ikona koju je ostavio sve\u0161tenik Gavrilo Stojanovi\u0107, koji je ovdje bio sve\u0161tenik 28 godina. To je ikona patrona ovog hrama, Svetog apostola Petra iz 1890. godine, velika dragocjenost. Tu ikonu smo prebacili iz ovog hrama da ne bi bila izlo\u017eena vlazi i drugim o\u0161te\u0107enjima, ona je u novom hramu i tamo je \u010duvamo. Druga ikona je iz novijeg vremena, ali prili\u010dno stara, iz 1936. godine, i poklon velikog vladike Nikolaja Velimirovi\u0107a, najve\u0107eg poslije Svetog Save, kako ga mi tretiramo u na\u0161oj crkvi, koji je negdje na proputovanju na ovim prostorima, svratio u parohiju Kozarac i ostavio ikonu Gospoda Isusa Hrista koju mi \u010duvamo na posebnom mjestu i narod je mo\u017ee stalno vidjeti i molitveno se obratiti tom ikonom i pokloniti\u201c, pri\u010da jerej Milosavac.<\/p>\n

\"\"<\/a>Parohija je nekada imala veliki broj knjiga i bogatu biblioteku, mo\u017eda i najve\u0107u od svih, do poslije Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

\u201eVremenom, broj knjiga se smanjio, mati\u010dne knjige su prili\u010dno sa\u010duvane. Imamo, \u010dak, ne\u0161to iz vremena gradnje crkve i prije toga, recimo mati\u010dnu knjigu umrlih iz 1882, \u0161to govori u prilog onoga \u0161to je Simo Stojanovi\u0107 zapisao, da je parohija postojala prije izgradnje crkve. On \u010dak navodi pet sve\u0161tenika imenom i prezimenom. Parohija ima kontinuitet, mo\u017eda je i parohija sa najdu\u017eom tradicijom u ovom dijelu Krajine, pa i \u0161ire. Nikada nije bila bez sve\u0161tenika, osim u periodu Drugog svjetskog rata, samo tada nije imala sve\u0161tenika. Prije i poslije Drugog svjetskog rata, bio je sve\u0161tenik, narod je nau\u010den mnogo po pitanju vjere i obi\u010daja\u201c, pri\u010da jerej iz Kozarca.<\/p>\n

U staroj crkvi zadr\u017ean je sav inventar. U njoj je i bakrena posuda u kojoj su nekada sve\u0161tenici nosili svetu vodicu kroz selo, kada su osve\u0161tavali domove.<\/p>\n

\"\"<\/a>NOVA CRKVA SAGRA\u0110ENA U PORTI STARE<\/p>\n

Stara crkva bila je u bogoslu\u017ebenoj upotrebi sve do 2006. godine, kada je odlu\u010deno da se u istoj crkvenoj porti izgradi novi hram.<\/p>\n

\u201eRazmi\u0161l\u0458alo se \u0161ta raditi, da li ovaj objekat renovirati ili graditi ne\u0161to novo iz temel\u0458a? Struka je rekla da su temel\u0458i ovog hrama jako nestabilni, statika lo\u0161a, to je predo\u010deno na\u0161im crkvenim vlastima, episkopu gospodinu Jefremu, i prihva\u0107eno je mi\u0161l\u0458enje struke da se ipak izgradi novi hram koji \u0107e dugoro\u010dno slu\u017eiti potrebama ove parohije. Tako da je \u010dak i zvono iz starog hrama, koje je iz 1922. godine i te\u0161ko 300 kilograma, preba\u010deno u novi hram i tamo je dodano jo\u0161 jedno zvono te\u0161ko 600 kilograma\u201c, navodi on.<\/p>\n

Nova crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarcu, \u010dija je gradnja po\u010dela 2000. izgra\u0111ena je 2006. godine. U njoj se redovno slu\u017ei i obavl\u0458aju se svi bogoslu\u017ebeni obredi.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eU jednom mjesecu se slu\u017ei jednom i prili\u010dno je skromna posjeta, da li zbog mjesta u kojem se nalazi ili zato \u0161to su u me\u0111uvremenu napravl\u0458ene i druge bogomol\u0458e u ostalim selima na\u0161e parohije, pa je narodu lak\u0161e da do\u0111e u svoje selo, a ovdje se obi\u010dno iskupi narod za ve\u0107e praznike. Me\u0111utim, i dal\u0458e narod ne zaboravl\u0458a ovaj sveti hram, jer je mati\u010dni na\u0161e parohije, i ako Bog da, tako \u0107e i ostati\u201c, pri\u010da Milosavac.<\/p>\n

Dodaje da jo\u0161 nije donesena odluka \u0161ta u\u010diniti sa starom crkvom.<\/p>\n

\u201ePostoji nekakva ideja da se u takvim situacijama, kada nemate rje\u0161enje i ne mo\u017eete ne\u0161to obnoviti, praksa je u hri\u0161\u0107anskim konfesijama da se crkva rasklopi, ne bi se ru\u0161ila klasi\u010dno, ve\u0107 bi se ma\u0161inama rasklopila, i sa\u010duvalo bi se sve \u0161to se mo\u017ee poskidati, potpuno crkveni inventar, unutra\u0161njost, poskidali bi se krstovi, to bi se negdje odlo\u017eilo i sa\u010duvalo, crkva bi se natkrila nekim krovom i tu bi na tabli pisalo da je crkva slu\u017eila od kada do kada. To bi se moglo rije\u0161iti, jer nema mnogo mogu\u0107nosti da se crkva renovira\u201c, pri\u010da on.<\/p>\n

Osim Kozarca, koji je sjedi\u0161te parohije, njoj pripada jo\u0161 \u0161est sela: Trnopol\u0458e, Donji Petrov Gaj, Gornji Petrov Gaj, Babi\u0107i, Balte i Jaruge. Prema rije\u010dima jereja Milosavca, kada je po\u010dela gradnja stare crkve, parohija je imala 173 pravoslavna doma u kojima je \u017eivjelo oko 1.500 vjernika. Sada parohija broji 600 domova, sa oko 1.200 l\u0458udi. Jerej Milosavac ka\u017ee da za Badnje ve\u010de i Bo\u017ei\u0107 kod hramova u Kozarcu bude veliki broj vjernika. Iako u Kozarcu ima tek 12 pravoslavnih ku\u0107a, u sjedi\u0161tu eparhije najradosniji hri\u0161\u0107anski praznik proslavl\u0458aju i vjernici iz ostalih sela koja joj pripadaju. Za Badnji dan, iz svakog sela pred hram sti\u017ee po jedan badnjak, tako da ih bude ukupno sedam.<\/p>\n

\u201eAKO JE BOG S NAMA, KO SMIJE PROTIV NAS\u201c<\/p>\n

\u201eMoje \u017eel\u0458e su da se na Badnji dan i Badnje ve\u010de okupimo kod na\u0161a oba sveta hrama, ne zaboravl\u0458aju\u0107i staru crkvu, iako ona nije u bogoslu\u017ebenoj upotrebi, ali nemamo pravo da je zaboravl\u0458amo. Da se okupimo, kao prethodnih godina, i obil\u0458e\u017eimo sve\u010dano i dostojanstveno u miru, me\u0111usobnoj slozi, zdravl\u0458u i svakom Bo\u017eijem blagoslovu. \u017delim da sedmi januar, ro\u0111enje Hristovo, najradosniji praznik na\u0161, do\u010dekamo isto tako kako nam dolikuje, sa najradosnijim hri\u0161\u0107anskim pozdravom: \u2018Mir Bo\u017eiji, Hristos se rodi\u2019, i da da Bog, a da\u0107e, jer kao \u0161to ka\u017ee Sveti na\u0161 patrijarh Pavle bla\u017eenopo\u010div\u0161i, nije sveti, ali u narodu je ve\u0107 sveti, ako je Bog sa nama, ko smije protiv nas\u201c, poru\u010duje jerej Milosavac<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/strong><\/p>\n