{"id":216675,"date":"2023-12-25T00:56:27","date_gmt":"2023-12-24T23:56:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675"},"modified":"2023-12-25T00:56:27","modified_gmt":"2023-12-24T23:56:27","slug":"feljton-prica-o-jednom-vremenu-ranko-cvijic-nekadasnji-rukovodilac-rzr-a-ljubija-4-rudu-tretirati-kao-dugorocni-i-strateski-cilj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675","title":{"rendered":"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prije \u010detiri decenije, Rudnik \u017eel\u0458ezne rude \u201eLjubija\u201c bio je privredni gigant na ovim prostorima, koji je zapo\u0161l\u0458avao vi\u0161e od pet hil\u0458ada radnika. Pored osnovne djelatnosti, kopanja \u017eel\u0458ezne rude, u svom sastavu imao je i brojne druge: od proizvodnih do kulturno-sportskih i informativnih. Rudnik je bio pokreta\u010d i nosilac privrednog i dru\u0161tvenog razvoja Prijedora. Izgradio je brojne stanove i stambeno-poslovne objekte, sanirao finansijske gubitke mnogim preduze\u0107ima. Imao je Rudnik i svoja odmarali\u0161ta, na planini i na moru. Imao je sportske klubove u brojnim sportovima. Imali su jo\u0161 mnogo toga, i Rudnik i njegovi radnici. Onda su do\u0161la neka druga vremena, koja su u obje ruke nosila \u0161tektanja ratnih mitral\u0458eza i sve to pregazila i ostavila uspomene i svjedoke da, nekada i negdje, progovore o vremenu kada je Rudnik bio veliki i od koristi svima. <\/p>\n

Nekako na kraju rata, a na po\u010detku prol\u0458e\u0107a 1946. godine, u braku Zdravke i \u017divka Cviji\u0107a na svijet je do\u0161ao Ranko. Roditel\u0458i su bili zeml\u0458oradnici i nije se lako \u017eivjelo, ali od malih nogu Ranko je imao i \u017eel\u0458u i viziju kuda \u0107e njegov put i\u0107i i kako \u0107e izgledati. Zavr\u0161io je Rudarsko-geolo\u0161ki fakultet u Beogradu 1970. godine. Poslije toga magistrirao na temu \u2033Osnovni problemi geolo\u0161ko-ekonomske ocjene ruda branda i njihov polo\u017eaj u okviru sirovinske baze \u017eel\u0458eza Ljubijske metalogenetske oblasti\u2033, a doktorsku disertaciju odbranio jena temu \u201eUpravl\u0458anje mineralnim resursima Ljubijske metalogenetske oblasti\u201c. Kada bi htjeli da napi\u0161emo malo ozbil\u0458niju biografiju Ranka Cviji\u0107a, ne bi ona stala na ove dvije stranice novina. Zato \u0107emo pomenuti samo jedan dio vezan za R\u017dR \u201eLjubija\u201c. Od 1970. godine zaposlen je u Rudnicima \u017eel\u0458ezne rude \u2033Ljubija\u2033 Prijedor, gdje je radio kao pripravnik, geolog 2, geolog 1, glavni geolog za Rudnik Toma\u0161ica, \u0161ef biroa za rudni\u010dku geologiju. Od 1982. do 1990. bio je direktor OOUR-a \u2033Isto\u010dna Rudi\u0161ta\u2033 Toma\u0161ica, a od 1990. do 1994. godine rukovodilac geolo\u0161ke slu\u017ebe R\u017dR \u2033Ljubija\u2033. Od 1994. do 1997. godine direktor razvojnog sektora R\u017dR \u2033Ljubija\u2033, a od 1997. do 2004. godine generalni direktor R\u017dR \u2033Ljubija\u2033. Od 2004. do 2010. godine \u010dlan Komisije za koncesije Republike Srpske, a poslije toga radio je kao savjetnik. Ovoj uslovno re\u010deno biografiji neosporno treba dodati i to da je dr Ranko Cviji\u0107 autor ili koautor 172 nau\u010dna i stru\u010dna rada, 108 nau\u010dnih studija i projekata i 132 privredna projekta. Redovan je \u010dlan Me\u0111unarodne menad\u017eerske Akademije, inostrani \u010dlan Akademije in\u017eenjerskih nauka Srbije, i \u010dlan Balkanske Akademije rudarskih nauka.<\/p>\n

VI\u0160E OD 30 LE\u017dI\u0160TA BILO U EKSPLOATACIJI<\/p>\n

Od najranijih studentskih dana do dana\u0161njih penzionerskih i univerzitetsko profesorskih, Cviji\u0107 se bavi geolo\u0161kim istra\u017eivanjima, nosi ih u sebi i sebe u njima. U najkra\u0107em mogu\u0107em izra\u017eaju, u ovom fel\u0458tonu prenosimo njegove teze o istra\u017eivanjima l\u0458ubijskog rudnog rejona. \u201cGeolo\u0161ka istra\u017eivanja Ljubijskog rudnog rejona po\u010dinju jo\u0161 krajem 19. vijeka i u kontinuitetu traju do danas. Me\u0111utim, tokom vremena mijenjao se intezitet istra\u017eivanja, njihov obim i radne hipoteze kojima su se geolozi slu\u017eili. Rezulati svih istra\u017eivanja su registrovani u 300 raznih tekstova. Od toga 130 su objavl\u0458eni radovi, a 170 izvje\u0161taji i elaborati raznog obima. Metalogenetskim studijama posebno je posve\u0107eno 17 izvje\u0161taja o poslovima obavl\u0458enim od 1987. do 1990. godine. Pored detal\u0458nih istra\u017eivanja rudnih pol\u0458a koja su slu\u017eila u svrhu klasifikacije i kategorizacije rudnih rezervi gvo\u017e\u0111a, izvo\u0111ena su i regionalna istra\u017eivanja, koja su bila orjentisana na provjeru geofizi\u010dkih anomalija i registrovane mineralizacije u svrhu p?o?ronalaska rudnih le\u017ei\u0161ta gvo\u017e\u0111a. Mo\u017ee se konstatovati da je istra\u017eenost Ljubijskog rudnog rejona dosta dobra prema koli\u010dini izvedenih poslova i njihovoj raznovrsnosti, ali je gustina radova, posebno geolo\u0161kih, upadl\u0458ivo neravnomjerno raspore\u0111ena. N\u0458ihova ve\u0107a koncentracija prete\u017eno je vezana za rudna le\u017ei\u0161ta i rudna pol\u0458a. Izme\u0111u njih istra\u017eivanja su svedena na minimum. Geofizi\u010dka istra\u017eivanja vr\u0161ena su sa ve\u0107im i manjim prekidima i raspore\u0111ena su dosta neravnomjerno. Na osnovu izvr\u0161enih obimnih geolo\u0161kih i metalogenetskih istra\u017eivanja Ljubijskog rudnog rejona, u vremenu 140 ili 116 godina, ura\u0111ene geolo\u0161ke, metalogenetske i druge karte, definisana je geolo\u0161ka gra\u0111a, tektonski odnosi, uslovi sedimentacije, magmatizam i metamorfizam, geneza i genetski tipovi le\u017ei\u0161ta. Rezultat istra\u017eivanja su i mnogobrojne pojave mineralizacija, zatim, rudne pojave i vi\u0161e le\u017ei\u0161ta gvo\u017e\u0111a (siderita, ankerita i limonita). O tome svjedo\u010di preko osamdeset pojava i preko 30 le\u017ei\u0161ta koja su bila u eksploataciji. Neka od njih imaju i velike dimenzije. Iz njih je izva\u0111eno preko 110 miliona tona rude, a ukupne istra\u017eene rezerve iznosile su preko 400 miliona tona. U posl\u0458ednjim decenijama koncepcije istra\u017eivanja su se sve vi\u0161e zasnivale na temel\u0458ima metalogenije. Obavl\u0458enim metalogenetskim istra\u017eivanja uz primjenu formacione analize izvr\u0161eno je: okonturivanje rudnog rejona i manjih metalogenetskih jedinica, zasnovano na rezultatima kompleksnih ispitivanja geolo\u0161ko-strukturnog, geohemijskog i geofizi\u010dkog karaktera; analizirana je i definisana zakonitost obrazovanja i razmje\u0161taj rudnih mineralizacija gvo\u017e\u0111a i drugih prate\u0107ih mineralnih sirovina u prostoru i vremenu, a na osnovu uloge osnovnih kontrolnih faktora mineralizacije (litolo\u0161kih, stratigrafskih, magmatskih i strukturnih). Rezultati istra\u017eivanja i prospekcione indicije dokazuju nesumnjivo da je Ljubijski rudni rejon zaista bogat mineralizacijama, rudnim pojavama i le\u017ei\u0161tima gvo\u017e\u0111a, na prvom mjestu. U tom pogledu potpuno je opravdano dal\u0458e traganje za novim potencijalnim le\u017ei\u0161tima te sirovine\u201d.<\/p>\n

LJUBIJSKI RUDNI REJON BOGAT LE\u017dI\u0160TIMA GVO\u017d\u0110A<\/p>\n

U javnosti se, pogotovo stru\u010dnoj, sve \u010de\u0161\u0107e postavl\u0458a pitanje koliko jo\u0161 ima \u017eel\u0458ezne rude na ovim prostorima nakon vi\u0161e od jednog vijeka eksploatacije. Profesor Cviji\u0107 o tome ka\u017ee: \u201eRude gvo\u017e\u0111a u Ljubijskom rudnom rejonu se eksploati\u0161u u kontinuitetu preko 116 godina. U tom vremenu izva\u0111eno je preko 90 miliona tona rude. Sada se postavl\u0458a pitanje dal\u0458e perspektive ovih terena? Da li je ono \u0161to je priroda stvorila otkriveno i uglavnom otkopano ili ima jo\u0161 skrivenih rudnih tijela gvo\u017e\u0111a? Na to pitanje poku\u0161ava se uspije\u0161no odgovoriti uz pomo\u0107 metalogenetskih istra\u017eivanja, odnosno metalogenetske analize i prate\u0107e ocjene potencijalnosti rejona. Metalogenetske analize su pokazale: da rudonosnu formaciju \u010dini dubokomorski javori\u010dki fli\u0161, koji je sigurno i srednjo do gornjokarbonske starosti, u javori\u010dkoj geolo\u0161koj formaciji mo\u017ee se izdvojiti niz dobro izra\u017eenih \u010dlanova, mineralizacije gvo\u017e\u0111a se javl\u0458aju u vidu rudnih subformacija: sideritsko-limonitske i ankeritsko-limonitske, dvije rudne subformacije su prostorno razdvojene i ne razlikuju se po na\u010dinu postanka. Ova anilaza predstavl\u0458a dobar kontekst i za sada je ve\u0107 dala svoj maksimum na osnovu postoje\u0107ih podataka. Dal\u0458i odabir perspektivnih povr\u0161ina za istra\u017eivanje treba uraditi na osnovu geofizi\u010dkog istra\u017eivanja obavezno pra\u0107enih geolo\u0161kom interpretacijom u cil\u0458u prona\u017eenja rudnih tijela. Razmje\u0161taj rudnih le\u017ei\u0161ta i pojava, okolorudne promjene, geohemijske analize, elementi indikatori, minerali indikatori, dislokacije i prstenaste strukture, geofizi\u010dke anomalije i svi oblici starog rudarenja i topioni\u010darstva, ukazuju na eventualno mogu\u0107e postojanje novih rezervi i le\u017ei\u0161ta ruda gvo\u017e\u0111a preko pola milijarde tona\u201c.<\/p>\n

Profesor Cviji\u0107 nagla\u0161ava da je nakon obavl\u0458enih stru\u010dnih rasprava jasno da je mogu\u0107e odrediti model koji bi u budu\u0107im istra\u017eivanjima bio primjenjen za uspje\u0161nu lokalizavciju rudnih tijela. \u201eSve prospekcione indicije dokazuju nesumnjivo da je istra\u017eni prostor izme\u0111u rudnih pol\u0458a kao i Ljubijski rudni rejon zaista bogat mineralizacijama, rudnim pojavama i le\u017ei\u0161tima gvo\u017e\u0111a, na prvom mjestu. U tom pogledu potpuno je opravdano dal\u0458e traganje za novim potencijalnim le\u017ei\u0161tima te sirovine. Treba po\u010deti od osnovnih istra\u017eivanja, kada ona budu realizovana, trebalo bi da se dobiju odgovori na pitanje: u kom pravcu treba usmjeriti dal\u0458a detal\u0458na istra\u017eivanja u rejonu. Postoji opravdanost permanentnih geolo\u0161kih istra\u017eivanja radi dubl\u0458eg poznavanja geolo\u0161kih karakteristika terena bol\u0458eg poznavanja ruda gvo\u017e\u0111a radi sve o\u0161trijih zahtijeva tr\u017ei\u0161ta. To zna\u010di da treba tra\u017eiti le\u017ei\u0161ta koja daju bol\u0458e i kvalitetnije pokazatel\u0458e i bol\u0458e uslove eksploatacije\u201c. Cviji\u0107 je pomenuo i konkretne brojke kada su u pitanju zalihe rude. \u201cRezerve na rudniku Omarske povr\u0161inski kop Buva\u010d prema projektovanoj proizvornji mogu da traju do kraja 2025. godine. Za sada logi\u010dna aktivnost je geolo\u0161ko, tehni\u010dko-tehnolo\u0161ko i ekonomsko osvajanje le\u017ei\u0161ta u Ljubiji (karbonatne i oksidne rude). Karbonatne rude su problemati\u010dne zbog niskog sadr\u017eaja Fe i nepovol\u0458nih tehni\u010dko-tehni\u010dkih uslova eksploatacije. Najve\u0107e le\u017ei\u0161ta oksidnih ruda u Ljubiji, Vidrenjak je problemati\u010dno zbog sadr\u017eaja barita i treba rje\u0161avati tehni\u010dko-tehnolo\u0161ke uslove razdvajanja odnosno oboga\u0107ivanja. To uz dinami\u010dne stru\u010dne i druge aktivnosti treba rje\u0161avati prema predvi\u0111enoj dinamici, a kasnije treba voditi intenzivnu stru\u010dnu aktivnost za eksploataciju poslije 2031. godine.<\/p>\n

VELIKI IGRA\u010cI DIKTIRAJU TR\u017dI\u0160TE<\/p>\n

Ranko Cviji\u0107 je bio posl\u0458ednji generalni direktor R\u017dR \u201eLjubija\u201c prije nego \u0161to je Mital zakora\u010dio u l\u0458ubijsko-prijedorsku rudnu dolinu. Za njega ka\u017eu da je poslije rata i pokidanih veza u biv\u0161oj Jugoslaviji, samo nekim \u010dudom uspijevao da l\u0458ubijsku rudu transportuje u smederevsku \u017eel\u0458ezaru. Nije to dugo trajalo. Nije ni moglo. Do\u0161li su veliki i jaki i prekinuli ono \u0161to im nije odgovaralo. Bili su to Amerikanci koji su otkupili smederevsku \u017eel\u0458ezaru. <\/p>\n

\u201ePoslije Drugog svjetskog rata Rudnik \u201cLjubija\u201d je opreml\u0458en savremenom rudarskom opremom, otvoreni su novi povr\u0161inski kopovi i izgra\u0111eno je postrojenje za oboga\u0107ivanje rude. Godine 1967. izgra\u0111en je novi, savremeni rudnik Toma\u0161ica, a 1985. godine otvoren je Rudnik \u201eOmarska\u201c, tada najsavremeniji rudnik \u017eel\u0458ezne rude u Evropi. Najve\u0107a proizvodnja dostignuta u Rudnicima \u201cLjubija\u201d 1988. godine je iznosila 4.198.273 tona rovne rude, 3.552.600 tona robne rude i 13.768.768 tona otkrivke i jalovine. <\/p>\n

Do 1992. godine Rudnici \u201cLjubija\u201d su bili glavni snabdjeva\u010d \u017eel\u0458eznom rudom kapaciteta za proizvodnju \u010delika u Jugoslaviji \u2013 \u017eel\u0458ezare Jasenice, Sisak, Zenica, Smederevo, kao i \u010deli\u010dana u inostranstvu \u2013 Dunaj Fer Ma\u0111arska, Galac Rumunija i dr. Zbog ratnih de\u0161avanja u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine, raspada Jugoslavije i tranzicije, u Bosni i Hercegovini proizvodnja nije mogla biti nastavl\u0458ena bez u\u010de\u0161\u0107a strate\u0161kog partnera odnosno, kupca \u2013 potro\u0161a\u010da, prera\u0111iva\u010da\u201c, ka\u017ee Cviji\u0107. <\/p>\n

Podsje\u0107a nas na\u0161 sagovornik kako je izgledalo to vrijeme kada se nekada veliki evropski rudnik, nakon okolnosti na koje nije mogao uticati, borio za opstanak. \u201eSaradnju sa \u017eel\u0458ezarom u Smederavu po\u010deli smo 1999. godine, gdje je sl\u0458ede\u0107e 2000. godine nivo otpreme dostigao 350.000 tona koncentrata. Dolaskom \u201eJu es Stila\u201c iz SAD 2003.godine, koji su postali vlasnici \u017del\u0458ezare u Smederevu, saradnja je prestala jer nisu bili zainteresovani za rudu iz Prijedora. Za nastavak proizvodnje \u017eel\u0458ezne rude na podru\u010dju Republike Srpske izrazila je interes tada kompanija LNM iz Velike Britanije koja je kupila akcije Zeni\u010dke \u017eel\u0458ezare od kompanije iz Kuvajta. Kompanija LNM (sada Arselor Mital), koja je zajedno sa R\u017dR \u201cLjubija\u201d a.d. osnovala preduze\u0107e sa sjedi\u0161tem u Prijedoru \u2013 \u201eArselor Mital Prijedor\u201c. Zahval\u0458uju\u0107i ovoj kompaniji komercijalna proizvodnja koncentrata \u017eel\u0458eznih ruda nastavl\u0458ena je u Rudniku \u201cOmarska\u201d krajem 2004. godine. Odnos ulaganja sredstava i pravo odlu\u010divanja je formirano na paritetu 51 : 49 odsto u korist \u201cMital-a\u201c. Godi\u0161nji obim proizvodnje iznosi 1,5-2,1 miliona tona koncentrata \u017eel\u0458eznih ruda, a cjelokupna proizvodnja je otpremana u \u017eel\u0458ezare kompanije \u201cArselor Mital\u201d u Pol\u0458skoj, \u010ce\u0161koj Republici, Al\u017eiru i Rumuniji. Rudnici \u201cLjubija\u201d i \u201cToma\u0161ica\u201d jo\u0161 uvijek nisu u funkciji. Danas se ve\u0107ina proizvodnje \u017eel\u0458eznih ruda plasira \u017eel\u0458ezari Arselor Mital Zenica, \u010dime se oja\u010dava ekonomija kako Republike Srpske tako i Bosne i Hercegovine. <\/p>\n

\"\"<\/a>ISKOPANO VI\u0160E OD 100 MILIONA TONA RUDE<\/p>\n

U vremenu od 1916. do 1992. godine Rudnici \u017eel\u0458ezne rude \u201cLjubija\u201d su proizveli i prodali \u017eel\u0458ezarama 73.154.049 tona rude, a do danas je proizvedena koli\u010dina \u017eel\u0458ezne rude pre\u0161la iznos od 100 miliona tona. Od tada pa do danas proizvodnja se odvija uspje\u0161no i u kontinuitetu. Sama proizvodnja se danas odvija na povr\u0161inskim kopovima u Rudniku \u201eOmarska\u201c odnosno povr\u0161inskom kopu \u201eBuva\u010d\u201c. Kompanija \u201eArselor Mital Prijedor\u201c, danas zapo\u0161l\u0458ava do 800 radnika. S obzirom da se eksploatacija odvija u Rudniku Omarska o perspektivama rada na tom Rudniku bi najbol\u0458e odgovore dala sama kompanija AMP, koja planira i izvodi sve rudarske radove i poslove i koja ima najaktuelnije podatke o preostalim rezervama na tom le\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

PREKO RUDE DO RASTA \u017dIVOTNOG STANDARDA<\/p>\n

\u201eOstvarivanje profitabilne proizvodnje ruda gvo\u017e\u0111a stvaraju se preduslovi za razvoj drugih prate\u0107ih djelatnosti (saobra\u0107aja, tercijarnih i vanprivrednih djelatnosti). Analize pokazuju da se na jednog zaposlenog u proizvodnji ruda gvo\u017e\u0111a i sl. ostvaruje se, u neproizvodnim cjelinama, infrastrukturnim i drugim djelatnostima regije i \u0161ire, zapo\u0161l\u0458avanje 15 do 20 radnika. Isto tako da svaki zaposleni obezbje\u0111uje egzistenciju za jo\u0161 3-4 \u010dlana u\u017ee porodice. Proizvodnjom ruda gvo\u017e\u0111a stvaraju se realni uslovi za dal\u0458i rast \u017eivotnog standarda i l\u0458udskog i dru\u0161tvenog blagostanja. \u0160kolovanje sve ve\u0107eg dijela stanovni\u0161tva na vi\u0161im stepenima obrazovanja, povratno uti\u010de na rast produktivnosti rada i pove\u0107anje ukupnih pozitivnih ekonomskih efekata regije i Republike Srpske\u201c.<\/p>\n

RUDA PREDSTAVLjA KOMPARATIVNU PREDNOST<\/p>\n

Le\u017ei\u0161ta ruda gvo\u017e\u0111a sa relativo velikom istra\u017eenom mineralno-sirovinskom bazom i potencijalima da bude pro\u0161irena, ostaju i dal\u0458e u centru pa\u017enje teritorije grada Prijedora, regije i Republike Srpske, ali na bazi koncepcije trajnog uravnote\u017eenog razvoja i portfolio efekata. Nametnula se dru\u0161tveno i ekonomski logi\u010dna potreba da se raspolo\u017eivi resursi ruda gvo\u017e\u0111a tretiraju u skladu sa dugoro\u010dno i strate\u0161ki postavl\u0458enim cil\u0458evima, a na principima savremenog menad\u017ementa, kao specifi\u010dnog oblika naj\u0161ire postavl\u0458enog upravl\u0458anja resursima, l\u0458udima i kapitalom. Ovako postavl\u0458ena problematika resursa ruda gvo\u017e\u0111a Ljubijskog rudnog rejona predstavl\u0458aju komparativnu prednost grada Prijedora, regije i Republike Srpske i da ih treba optimalno aktivirati sa cil\u0458em postizanja, ne samo komercijalne, ve\u0107 i nacionalne isplativosti ulo\u017eenih, i onih koje tek treba ulo\u017eiti, investicionih sredstava. Ovo sve, razumije se, pretpostavl\u0458a i preciznu razradu politike i strategije u okviru Republike Srpske u cjelini prema resursima ruda gvo\u017e\u0111a Ljubijskog rudnog rejona. <\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije \u010detiri decenije, Rudnik \u017eel\u0458ezne rude \u201eLjubija\u201c bio je privredni gigant na ovim prostorima, koji je zapo\u0161l\u0458avao vi\u0161e od pet hil\u0458ada radnika. Pored osnovne djelatnosti, kopanja \u017eel\u0458ezne rude, u svom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"yoast_head":"\nFeljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Prije \u010detiri decenije, Rudnik \u017eel\u0458ezne rude \u201eLjubija\u201c bio je privredni gigant na ovim prostorima, koji je zapo\u0161l\u0458avao vi\u0161e od pet hil\u0458ada radnika. Pored osnovne djelatnosti, kopanja \u017eel\u0458ezne rude, u svom […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-12-24T23:56:27+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/kozarski-cvijic-rudnik-300x231.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6\"},\"headline\":\"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj\",\"datePublished\":\"2023-12-24T23:56:27+00:00\",\"dateModified\":\"2023-12-24T23:56:27+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675\"},\"wordCount\":2425,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\"},\"articleSection\":[\"Svakodnevno\"],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675\",\"name\":\"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-12-24T23:56:27+00:00\",\"dateModified\":\"2023-12-24T23:56:27+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\",\"name\":\"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\",\"description\":\"Portal o doga\u0111anjima u gradu Prijedoru\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\",\"name\":\"PrijedorDanas.com\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png\",\"contentUrl\":\"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png\",\"width\":1019,\"height\":776,\"caption\":\"PrijedorDanas.com\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","og_description":"Prije \u010detiri decenije, Rudnik \u017eel\u0458ezne rude \u201eLjubija\u201c bio je privredni gigant na ovim prostorima, koji je zapo\u0161l\u0458avao vi\u0161e od pet hil\u0458ada radnika. Pored osnovne djelatnosti, kopanja \u017eel\u0458ezne rude, u svom […]","og_url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675","og_site_name":"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/","article_published_time":"2023-12-24T23:56:27+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/kozarski-cvijic-rudnik-300x231.jpg"}],"author":"admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"admin","Est. reading time":"10 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6"},"headline":"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj","datePublished":"2023-12-24T23:56:27+00:00","dateModified":"2023-12-24T23:56:27+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675"},"wordCount":2425,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization"},"articleSection":["Svakodnevno"],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675","name":"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website"},"datePublished":"2023-12-24T23:56:27+00:00","dateModified":"2023-12-24T23:56:27+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=216675#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Feljton \u2013 Pri\u010da o jednom vremenu: Ranko Cviji\u0107, nekada\u0161nji rukovodilac R\u017dR-a \u201eLjubija\u201c (4) \u2013 Rudu tretirati kao dugoro\u010dni i strate\u0161ki cilj"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/","name":"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","description":"Portal o doga\u0111anjima u gradu Prijedoru","publisher":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization","name":"PrijedorDanas.com","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png","contentUrl":"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png","width":1019,"height":776,"caption":"PrijedorDanas.com"},"image":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?author=1"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/216675"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=216675"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/216675\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":216678,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/216675\/revisions\/216678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=216675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=216675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=216675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}