{"id":215690,"date":"2023-12-07T14:05:46","date_gmt":"2023-12-07T13:05:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=215690"},"modified":"2023-12-09T09:12:56","modified_gmt":"2023-12-09T08:12:56","slug":"prijedor-seoske-skole-ostaju-bez-daka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=215690","title":{"rendered":"Prijedor: Seoske \u0161kole ostaju bez \u0111aka – VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u0160kole u seoskim sredinama su najbolji pokazatelj demografske slike i odliva stanovni\u0161tva usljed migracija i negativnog prirodnog prira\u0161taja. U Republici Srpskoj, BiH i regionu zadnjih godina vi\u0161e je umrlih nego ro\u0111enih, a migracije stanaovni\u0161tva idu u dva pravca, iz sela u gradove i u druge zemlje. U mnogim seoskim \u0161kolama u Republici Srpskoj u zadnjih 20 godina broj u\u010denika je prepolovljen. Takva sudbina zadesila je i O\u0160 \u201e\u0106irilo i Metodije\u201c u Trnopolju, koja ima podru\u010dna odjeljenja u Donjem Petrovom Gaju, Gornjim Garevcima i Jarugama. \u201ePore\u0111enja radi, \u0161kolske 2000\/2001. godine \u0161kola je brojala 436 u\u010denika raspore\u0111enih u 24 odjeljenja. Od toga, osam odjeljenja je bilo predmetne nastave, a 16 odjeljenja razredne nastave. Deset godina kasnije, \u0161kolu je poha\u0111ao 231 u\u010denik u 17 odjeljenja. Pet odjeljenja predmetne nastave i 12 odjeljenja razredne nastave. Ove \u0161kolske godine imamo 87 u\u010denika, koji su raspore\u0111eni u 13 odjeljenja. \u010cetiri odjeljenja predmetne i devet odjeljenja razredne nastave\u201c, ka\u017ee Milo\u0161 Radanovi\u0107, direktor ove \u0161kole. \u201eSve je manje novoro\u0111ene djece, to je znak za uzbunu jer se selo nepovratno gasi\u201c, dodaje on.<\/p>\n

Osnovna \u0161kola \u201ePetar Petrovi\u0107 Njego\u0161\u201c u Busnovima, sa podru\u010dnim \u0161kolama u Rakeli\u0107a Lugu, Krivaji, Gornjoj Mari\u0107koj i Toma\u0161ici, do\u017eivljava jo\u0161 te\u017eu sudbinu jer je za dvije decenije ukupan broj u\u010denika smanjen tri puta, a broj upisanih prva\u010di\u0107a vi\u0161e od pet puta. Smanjivanje broja u\u010denika prosvjetnim radnicima smanjuje i broj \u010dasova, zbog \u0107ega je sve te\u017ee ostvariti normu i zaraditi punu platu. \u201eU \u0161kolskoj 2001\/2002. godini ukupno je bilo 225 u\u010denika. U toj \u0161kolskoj godini upisano je 50 prva\u010di\u0107a. Danas imamo ukupno 85 \u0111aka i devet prva\u010di\u0107a, ra\u010dunaju\u0107i i podru\u010dne \u0161kole. Osim jednog ili dva predmeta ovdje kod nas nema nastavnika sa punom normom.Uglavnom dolaze na dopunu iz drugih \u0161kola, da dopune dva, \u010detiri, osam ili deset \u010dasova maksimalno, kako koji predmet\u201c, isti\u010de Goran Brki\u0107, predsjednik \u0160kolskog odbora.<\/p>\n

Prosvjetni radnici ka\u017eu da je jedina prednost smanjivanja broja u\u010denika u seoskim sredinama mogu\u0107nost da se vi\u0161e posvete individualnom radu sa u\u010denicima. \u201eSve drugo nam donosi egzistencijalne probleme i neizvjesnost\u201c, ka\u017ee dugogodi\u0161nja u\u010ditejica Marijana Joki\u0107 i dodaje da dru\u0161tvo treba vi\u0161e da se uklju\u010di u o\u010duvanje seoskih sredina i \u0161kola u njima. \u201eNaravno da smo zabrinuti za egzistenciju. Smanjenjem broja u\u010denika, smanjuju se i nama radni sati. Alarm je upaljen ve\u0107 odavno, pogotovo za ove male \u0161kole. I naravno da bi i dr\u017eava i na\u0161i predstavnici i rukovodioci trebalo da povedu malo vi\u0161e ra\u010duna i o ovim ruralnim sredinama gdje je mali broj u\u010denika. Treba vi\u0161e pa\u017enje posvetiti ovim manjim \u0161kolama, kojima naravno mnogo ve\u0107i problem predstavlja ta demografska slika i odlazak stanovni\u0161tva\u201c, ka\u017ee Joki\u0107eva.<\/p>\n

U Gradskoj upravi ka\u017eu da lokalna zajednica nizom mjera poku\u0161ava da pobolj\u0161a demografsku sliku i pronatalitetnu politiku. \u201eU \u0161kolama gdje se smanjuje broj u\u010denika poku\u0161avamo da pobolj\u0161amo materijano tehni\u010dke uslove za rad, kako u\u010denici i nastavnici ne bi imali osje\u0107aj manje vrijednsosti\u201c, ka\u017ee Olivera Brdar Mirkovi\u0107, na\u0107elnik Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu za\u0161titu, pronatalitetnu i demografsku politiku. Ona dodaje da se u saradnji sa resornim ministarstvom uvijek tra\u017ei na\u010din da se nastava odvija i u onim sredinama gdje je minimalan broj u\u010denika. \u201eOve godine je to bio slu\u010daj sa podru\u010dnim odjeljenjem u Petrovom Gaju, gdje su ostala samo tri u\u010denika.U saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture na\u0161li smo rje\u0161enje da \u0161kola i u ovoj \u0161kolskoj godini ima nastavni proces. Na osnovu egzaktnih podataka koje dobijemo iz na\u0161eg mati\u010dnog ureda, jasno je da \u0107e ve\u0107 dogodine taj broj u\u010denika biti ve\u0107i. Radimo sve \u0161to mo\u017eemo da se seoske \u0161kole ne zataraju jer je poslije te\u0161ko obezbijediti potrebne uzslove za ponovno otvaranje\u201c, naglasila je Brdar Mirkovi\u0107.<\/p>\n

Migracije stanovni\u0161tva redovna su pojava, a na na\u0161em podneblju poja\u010davaju ih nizak standard i nemogu\u0107nost bilo kakvog ozbiljnijeg planiranja budu\u0107nosti. Savremeni na\u010din \u017eivota u brojnim zemljama donosi i sumornu istinu da je mrtva\u010dkih sanduka vi\u0161e od novoro\u0111enih dje\u010dijih kolijevki. Sve to smanjuje broj u\u010denika, pogotovo u seoskim sredinama. Kako \u0107e i koliko osnovnih \u0161kola ostati i opstati u narednom periodu u pojedinim prijedorskim seoskim sredinama, niko pouzdano ne zna. Ono \u0161to se pouzdano zna to je da kada se jednom \u0161kole ugase, u \u017eivot se vi\u0161e ne vra\u0107aju i dje\u010dija graja u njima ostaje samo ne\u010dija uspomena.<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/strong><\/p>\n