{"id":212076,"date":"2023-10-01T17:14:54","date_gmt":"2023-10-01T15:14:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=212076"},"modified":"2023-10-01T17:19:22","modified_gmt":"2023-10-01T15:19:22","slug":"jesu-li-prijedorska-jezera-turisticki-i-hidroloski-potencijali-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=212076","title":{"rendered":"Jesu li prijedorska jezera turisti\u010dki i hidrolo\u0161ki potencijali? – VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prijedorska jezera u Toma\u0161ici i Busnovima nekada su bili aktivni kopovi Rudnika \u017eel\u0458ezne rude \u201cLjubija\u201d.<\/p>\n

Ona na kojima je kupanje dozvol\u0458eno, danas su pravi turisti\u010dki potencijali, ali nedovol\u0458no iskori\u0161teni, tvrde mje\u0161tani ovih sela.<\/p>\n

S druge strane, stru\u010dnjaci ka\u017eu da kopovi nisu zatvoreni, te da je neophodno izvr\u0161iti detal\u0458na istra\u017eivanja.<\/p>\n

Jezero Blatnjak u Busnovima pravi je prirodni dragul\u0458, nastalo na mjestu gdje se nekada iskopavala \u017eel\u0458ezna ruda.<\/p>\n

\"\"<\/a>Tih vremena dobro se sje\u0107a Milorad Kl\u0458aji\u0107, koji je zbog rudnika morao da se iseli iz tada\u0161nje ku\u0107e.<\/p>\n

Iza kopova je, ka\u017ee, ostalo prirodno bogatstvo.<\/p>\n

\u201cMi smo se iselili 1987. godine, tada se po\u010delo kopati, pa je stalo pred rat. Ovo jezero je veliki potencijal. Tu su divl\u0458e jagode, divl\u0458e kupine. Na pet metara vidi se dno, to je bunarska voda\u201d, pri\u010da on.<\/p>\n

Da je jezero u Busnovima potencijal koji nije iskori\u0161ten, smatraju i drugi mje\u0161tani.<\/p>\n

\"\"<\/a>Ovakva mjesta u svijetu su, ka\u017eu, turisti\u010dka atrakcija, dok kod nas jo\u0161 nisu prepoznata, ni vrednovana.<\/p>\n

\u201cOvo jezero je biser grada Prijedora i \u010dudi me da do sada to niko nije prepoznao i da se niko nije malo potrudio da napravi jedan turisti\u010dki, ve\u0107i centar, da to bude na zadovol\u0458stvo mje\u0161tana i grada Prijedora. Pravl\u0458enjem turisti\u010dkog potencijala, mi mo\u017eemo da razvijamo seoski turizam\u201d, isti\u010de Brane Radanovi\u0107, mje\u0161tanin Busnova.<\/p>\n

U Rudniku \u017eel\u0458ezne rude \u201cLjubija\u201d potvrdili su nam da su, prestankom eksploatacije, na pojedinim lokacijama formirana vje\u0161ta\u010dka jezera.<\/p>\n

Vodni potencijal Toma\u0161ice mogu\u0107e je koristiti na vi\u0161e na\u010dina, a primarna ideja jeste da se voda iskoristi za vodosnabdijevanje pojedinih dijelova grada.<\/p>\n

\u201cU me\u0111uvremenu su ura\u0111ena hidrogeolo\u0161ka istra\u017eivanja. Tako\u0111e, na bazi sirovina Toma\u0161i\u010dkog eksploatacionog pol\u0458a i to posebno \u017eel\u0458eznih ruda, 1985. godine izgra\u0111ena je Fabrika prirodnih \u017eel\u0458eznih oksida, odnosno pigmenata. U slu\u010daju proizvodnje pigmenata, poslovanje bi obavl\u0458alo preduze\u0107e \u201cFeroks\u201d, \u010diji je osniva\u010d bio Rudnik \u201cLjubija\u201d, ali je privatizacijom, devedesetih godina, ono privatizovano\u201d, naveli su u ovom preduze\u0107u.<\/p>\n

\"\"<\/a>Jedno ili dva jezera mogu biti turisti\u010dki interesantna, ali to se mora detal\u0458no ispitati, tvrdi in\u017eenjer rudarstva, Vladimir Malba\u0161i\u0107. Na podru\u010dju Toma\u0161ice postoje rezervoari rude, ali je neophodno izraditi studiju potencijalnog ponovnog pokretanja proizvodnje \u017eel\u0458ezne rude.<\/p>\n

\u201cDa se uradi studija koja bi rekla da ekonomskih razloga za dal\u0458u eksploataciju nema, da se to obrazlo\u017ei i da se definitivno zatvori eksploataciono pol\u0458e Toma\u0161ica. Tek nakon toga se tim prostorima mogu davati neke druge namjene\u201d, dodaje on.<\/p>\n

U Rudniku \u201cLjubija\u201d ka\u017eu da je proizvodnja rude na podru\u010dju povr\u0161inskog kopa \u201cJu\u017ena Toma\u0161ica\u201d, koji obuhvata nekoliko kopova, po\u010dela 1965. godine i da je, sa prekidima, trajala sve do 2003. godine.<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/p>\n