{"id":201518,"date":"2023-03-13T21:11:21","date_gmt":"2023-03-13T20:11:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=201518"},"modified":"2023-03-14T14:09:29","modified_gmt":"2023-03-14T13:09:29","slug":"bukova-kosa-radanje-jednog-aktivizma-foto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=201518","title":{"rendered":"Bukova kosa \u2013 ra\u0111anje jednog aktivizma – FOTO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u201ePonuda je korektna, samo kad ne bi bila za rudnik\u201c, rekla je Slobodanka Radinovi\u0107 \u010dovjeku koji je u ime investitora dolazio u Prijedor razgovarati s mje\u0161tanima Bukove kose o kupoprodaji njihovih imanja radi iskopavanja uglja.<\/p>\n

Nju je na razgovor pozvao poznanik, iz firme koja se bavi geodetskim poslovima.<\/p>\n

\u201eVlasnice zemlje i ku\u0107a su mama i tetka, ali mama nije u Prijedoru, sestra moja nije mogla, pa zato mene\u201c, ka\u017ee Slobodanka.<\/p>\n

Nalaze se u subotu, 25. februara, u kancelariji te firme. U prostoriji su \u010detiri osobe: poznanik geometar, pregovara\u010d u ime investitora, tetka i ona. Geometar, ka\u017ee, krajnje profesionalan, pregovara\u010d izuzetno korektan. Cijena koju nudi vi\u0161a je od tr\u017ei\u0161ne. Na stolu su mape. Crvenom bojom ozna\u010dene su parcele \u010diji vlasnici ne \u017eele prodavati zemlju, \u017eutom za koje se jo\u0161 ne zna, zelenom koji \u017eele.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eNajvi\u0161e je crvene. Zelene najmanje\u201c, dodaje.<\/p>\n

Slobodanka je glas o kopanju uglja u rodnom selu \u010dula krajem januara. Mje\u0161tanima je najprije dolazio zaposlenik Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske zajedno sa pregovara\u010dem u ime investitora i lokalnim geometrom.<\/p>\n

\u201eOn nas nije ubje\u0111ivao da trebamo prodati ili ne. On je samo nama rekao: ne\u0107ete nikad dobiti ve\u0107e pare, nego \u0161to sad dobijate. Drugo ni\u0161ta. On je samo bio sa njima\u201c, rekao je jedan od mje\u0161tana na sastanku odr\u017eanom 12. februara u prostorijama mjesne zajednice \u201eDr Mladen Stojanovi\u0107\u201c u Velikom Palan\u010di\u0161tu.<\/p>\n

Prethodno su (6. februara) mediji objavili vijest da je Vlada Republike Srpske 12. januara donijela odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije za istra\u017eivanje na inicijativu firme \u201eDrvo Eksport\u201c iz Tesli\u0107a.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eTa je vijest odjeknula kao grom iz vedra neba. (\u2026) Ovo je apel gra\u0111anima da shvate Prijedor\u010dani da im \u017eivot s otvaranjem rudnika ne bi bio isti kao prije. Zaga\u0111enje \u0107e osjetiti neko vi\u0161e, neko manje, ali \u0107e osjetiti svi. Ako je stvarnost druga\u010dija, pozivamo struku i eksperte, a imamo Rudarski fakultet i Rudarski institut u Prijedoru, da se izjasne koja je \u0161teta, a koja dobit, i kome. S na\u0161e ta\u010dke gledi\u0161ta, mi samo vidimo dobit za investitora, i to po ogromnim naporima koje ula\u017ee da u\u0111e tu. (\u2026) Mi razumijemo i po\u0161tujemo svoju vlast. Mi nikad nismo bili nikakvi pobunjenici ili hajduci, ali isto tako znamo da je svaka vlast za svog mandata. Da li je on dvije godne, \u010detiri ili \u0161est, nije va\u017eno, a na\u0161e familije na tom prostoru i u tim doma\u0107instvima su vijekovima. (Milo\u0161 Stojanovi\u0107, Udru\u017eenje potomaka i po\u0161tovalaca civilnih \u017ertava rata 1941-1945 Veliko Palan\u010di\u0161te, u obra\u0107anju video linkom javnom skupu odr\u017eanom 9. marta u Vili Dragojevi\u0107)<\/p>\n

\"\"<\/a>Miroslav Staki\u0107, akademski slikar, zaposlen kao bagerista u rudniku \u017eeljezne rude u Omarskoj, rodom je iz ovog kraja, a odskora i ponovo \u017eivi u Velikom Palan\u010di\u0161tu. Na svom YT kanalu 10. februara objavio je video pod nazivom \u201eOteta zemlja \u2013 neki novi Rio Tinto i katastrofa u najavi\u201c.<\/p>\n

Dva dana kasnije, nedjelja, savjet mjesne zajednice organizuje u ve\u010dernjim satima sastanak. Okuplja se nekoliko desetina mje\u0161tana. Obra\u0107a im se Dragoslav Kabi\u0107 koji je predsjednik Gradskog odbora SNSD Prijedor, najve\u0107e politi\u010dke partije u gradu (i s najve\u0107im u\u010de\u0161\u0107em u vlasti), i koji je na\u010delnik jednog od odjeljenja Gradske uprave, ali se u vi\u0161e navrata ogra\u0111uje \u2013 tu je nezvani\u010dno, privatno, prijateljski i drugarski, po pozivu mje\u0161tana.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eJa sam tu da saslu\u0161am, a vi, ako ste htjeli zvani\u010dno, onda ste trebali zvani\u010dno i obratiti se. (\u2026) Mi, evo, ja mogu re\u0107i, al\u2019 nakon zvani\u010dnog dopisa ispred vas kao savjeta mjesne zajednice, u gradu ne\u0107emo dozvoliti sigurno da niko tu dolazi da me\u0161etari ili ne znam \u0161ta radi. Ukoliko je potrebno, zna\u010di, mi \u0107emo intervenisati prema Ministarstvu energetike i rudarstva i Vladi Republike Srpske da to onemogu\u0107imo, ukoliko to nema neku pravnu stranu i ukoliko tu postoji ne\u0161to \u0161to ugro\u017eava va\u0161 \u017eivot ovdje. Uputite zvani\u010dan zahtjev gradu i mi \u0107emo formirati tim, komisiju koji \u0107e stati uz vas ovdje i vidjeti o \u010demu se radi. Ne\u0107emo dozvoliti da se radi bilo \u0161ta na teritoriji grada, bez znanja grada i gradona\u010delnika i ne\u0107emo dozvoliti sigurno da vama neko manipuli\u0161e. Zatra\u017eite sastanak, do\u0107i \u0107e gradona\u010delnik, do\u0107i \u0107e ljudi koji se razumiju u problematiku, do\u0107i \u0107e stru\u010dnjaci koji \u0107e objasniti \u0161ta se tu de\u0161ava\u201c, govori Kabi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Jedna mje\u0161tanka ga pita kako je onda Vlada ve\u0107 donijela odluku, a on odgovara da on nije premijer, dok ga drugi mje\u0161tanin obavje\u0161tava o u\u010de\u0161\u0107u zamjenika gradona\u010delnika Prijedora, a on odgovara da \u201ezvani\u010dnog stava Gradske uprave nema\u201c i da je Fejsbuk profil zamjenika gradona\u010delnika \u201enjegovo privatno mi\u0161ljenje\u201c.<\/p>\n

\u201eMi smo tu da stanemo iza vas sto posto. Sigurni budite! Evo, ja to u svoje li\u010dno ime mogu slobodno re\u0107i i u ime Gradske urpave. Ako se obratite nama za pomo\u0107, mi vas ne\u0107emo ostaviti na cjedilu\u201c, poru\u010dio im je Kabi\u0107 te ve\u010deri.<\/p>\n

Sutradan ujutro medijima je dao izjavu da grad Prijedor jeste dao saglasnost na odluku Vlade o pokretanju postupka dodjele koncesije za istra\u017eivanje i da \u0107e grad biti obavije\u0161ten o postupku javne nabavke odnosno izbora najpovoljnijeg ponu\u0111a\u010da. Tako\u0111e je putem medija pozvao mje\u0161tane \u201eda jednostavno ne nasjedaju na pri\u010de rekla-kazala\u201c i da \u201esve informacije mogu dobiti u Gradskoj upravi\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eNjegove su izjave nama i medijima opre\u010dne. Tek sad imamo razloga za brigu \u2013 tako smo ih komentarisali me\u0111u sobom\u201c, smije se Slobodanka.<\/p>\n

Dana 21. februara Udru\u017eenje potomaka i po\u0161tovalaca civilnih \u017ertava rata 1941-1945 Veliko Palan\u010di\u0161te proslijedilo je medijima otvoreno pismo upu\u0107eno prethodne sedmice Vladi Republike Srpske i trima ministarstvima u kojem se protivi najavljenim istra\u017eivanjima i eksploataciji uglja na Bukovoj Kosi kod Prijedora jer u tome mje\u0161tani vide prijetnju za ono \u0161to je u selu najvrijednije \u2013 o\u010duvana priroda.<\/p>\n

\u201ePotkozarje i dan-danas trpi posljedice stradanja kolosalnih razmjera u Drugom svjetskom ratu. Od usta\u0161kih zlo\u010dinaca je stradalo 646 civila iz sela Veliko Palan\u010di\u0161te. Jo\u0161 72 borca su izgubila \u017eivot u borbi sa okupatorom. Preko 95% stambenih i privrednih objekata je do temelja uni\u0161teno \u2013 spaljeno tokom rata. Sli\u010dnu sudbinu su do\u017eivjela i okolna sela: Bo\u017ei\u0107i, Malo Palan\u010di\u0161te, Gornji i Donji Jelovac, Crna Dolina\u2026\u201c, stoji u pismu udru\u017eenja na \u010dijem \u010delu su redovni profesor Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci Zoran Banovi\u0107 i me\u0111unarodno afirmisani radiolog Milo\u0161 Stojanovi\u0107 koji trenutno \u017eivi i radi u Norve\u0161koj.<\/p>\n

\"\"<\/a>Uprkos tome, predstavnik investitora usu\u0111uje se dovoditi u pitanje po\u017ertvovanost ovog naroda.<\/p>\n

\u201eRekao mi je kako Srbiji treba ugalj, ona je nama pomagala, ona je matica. A ovdje je malo koja ku\u0107a da neko u ratu poginuo nije\u201c, ispri\u010dao je Miroslav Curi\u0107, predsjednik savjete mjesne zajednice Veliko Palan\u010di\u0161te 9. marta pred vi\u0161e od stotinu okupljenih mje\u0161tana, aktivista organizacija civilnog dru\u0161tva iz Prijedora, Banjaluke i s Ozrena (koji su podijeli svoje iskustvo borbe protiv kopanja nikla), \u010dlanova novoosnovane neformalne grupe Sa\u010duvajmo Potkozarje, te predstavnika medija.<\/p>\n

Curi\u0107 je dalje rekao da se Gradskoj upravi obratio i pismeno i usmeno, da mu je u Odsjeku za mjesne zajednice re\u010deno da je dovoljno i usmeno, da je bilo i nekih li\u010dnih kontakata i da su pozvani i na ve\u010dera\u0161nji skup.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201e\u017dao mi je \u0161to nisu do\u0161li predstavnici Gradske uprave da se obrate jer i mi smo gra\u0111ani ovog grada. To \u0161to nisu do\u0161li je veoma lo\u0161a poruka. Narod nije protiv vlasti. Mi se ovdje ne razdvajamo\u201c, dodao je Curi\u0107.<\/p>\n

Zaglu\u0161uju\u0107a je bila i ti\u0161ina na sjednici Skup\u0161tine grada Prijedora, odr\u017eanoj 27. februara. O ovoj temi niko ni rije\u010di.<\/p>\n

Me\u0111u mje\u0161tanima je i rudarski in\u017eenjer Tomislav Vuji\u010di\u0107, nekada\u0161nji direktor proizvodnje u R\u017dR \u201eLjubija\u201c i \u0161ef jedinice za istra\u017eivanje mineralnih sirovina koja je imala 12 velikih bu\u0161ilica i brojala oko 350 ljudi, me\u0111u kojima 22 in\u017eenjera geologije.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201ePo\u0161to sam tu ro\u0111en, htio sam vidjeti kakav je to ugalj koji su Nijemci kopali. Prije nekih 45 godina bu\u0161ili smo na \u010detiri-pet lokacija i ugalj je od metar i po do sedam metara debljine, a jalovina od oko metar i po do deset metara. Tri lo\u0161e stvari su da je to ugalj sa 7-8 odsto sumpora, na \u0161ta nisam nailazio ni u literaturi, da je niske kalori\u010dne vrijednosti i da je tektonika u\u010dinila da je le\u017ei\u0161te razbijeno na pet-\u0161est krpa, \u0161to zna\u010di da bi se stvaralo vi\u0161e malih rudi\u0161ta i svako bi imalo svoje odlagali\u0161te jalovine\u201c, navodi Vuji\u010di\u0107.<\/p>\n

\u201ePoslije Drugog svjetskog rata, kada su Nijemci napustili taj podzemni rudnik, na\u0161i su nastavili da rade, pa odustali poslije dvije-tri godine kad su vidjeli lo\u0161 uticaj sumpora. Na\u0161a ku\u0107a je oko 300 metara od tog rudnika i kao dijete sam tu \u010duvao ovce, i\u0161ao tuda u \u0161kolu. Jednog dana, neka para, dim. Ostane uglja u jalovini, tada kada se odvajao ru\u010dno, i poslije nekog vremena se sam zapali, a jo\u0161 vi\u0161e bi ga ostajalo kad bi se odvajao mehanizacijom kao \u0161to se danas i radi. Kad se zapali, gori godinama. To bi bilo katastrofa za sav \u017eivi svijet \u2013 ljude, \u017eivotinje, biljke\u201c, poja\u0161njava Vuji\u010di\u0107.<\/p>\n

On je bio i direktor rudnika uglja u Kamengradu kod Sanskog Mosta koji je imao i jamski i povr\u0161inski kop i sje\u0107a se da su mu savjetovali da poslije drobljenja ne pravi hrpe uglja ve\u0107e od dva-dva i po metra u visinu, jer \u0107e se zapaliti.<\/p>\n

\u201eA tamo je udio sumpora tri posto\u201c, dodao je Vuji\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Tihomir Daki\u0107 iz banjalu\u010dkog Centra za \u017eivotnu sredinu rekao je da aktivisti prate tendenciju sve vi\u0161e napada na prirodna bogatstva u zemlji, navode\u0107i primjer da Srbiji za ovu godinu treba 4,5 miliona tona uglja i da sav ugalj iz Kamengrada i Banovi\u0107a ve\u0107 ide u tu zemlju.<\/p>\n

\u201eNeko je ve\u010deras spomenuo da vjeruje u institucije vlasti. Ja se trudim, ali mi sve te\u017ee ide. \u0160to vi\u0161e primjera pogledamo, \u0161to vi\u0161e tema zapo\u010dnemo, sve vi\u0161e gubim vjeru. U Donjim Bara\u0107ima na javnoj raspravi o procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu zajedno sa investitorom bio je predstavnik Ministarstva za prostorno ure\u0111enje, gra\u0111evinarstvo i ekologiju koji je prisustvo obrazlo\u017eio da je tu da pomogne investitoru. To je otprilike odgovor \u010dime se Ministarstvo bavi\u201c, podsjetio je Daki\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Centar je 20. februara objavio da je protiv odluke Vlade Republike Srpske podnio tu\u017ebu jer postoje\u0107im aktima za Prijedor nije predvi\u0111eno dodjeljivanje koncesije za istra\u017eivanje uglja, ve\u0107 za eksploataciju \u017eeljezne rude, kamena i mineralne vode. Razlog za tu\u017ebu je i pravna praznina budu\u0107i da je postoje\u0107i Dokument o politici dodjele koncesija Republike Srpske usvojen za period 2005-2007, te je morao biti uskla\u0111en, i to uz obavezno organizovanje javne rasprave prije usvajanja, \u0161to nije u\u010dinjeno.<\/p>\n

\u201eTo \u0161to nema predstavnika vlasti, to je njihova sramota. U svjetlu najave zakona o kleveti i udru\u017eenjima gra\u0111ana idemo u pravcu gdje smo ostavljeni sami. Bez i\u010dije podr\u0161ke osim \u0161to \u0107emo se mo\u0107i osloniti samo jedni na druge. Potreba uvezivanja je kao u kozara\u010dkom kolu. Ostali smo sami
\nsebi, a to je ustvari najve\u0107e bogatstvo i najva\u017enija poruka\u201c, dodao je Daki\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Mje\u0161tani su 2. marta Gradskoj upravi uputili i zahtjev za pristup informacijama odnosno za dostavljanje kopija odluke o davanju saglasnosti jedinice lokalne samouprave za po\u010detak detaljnih geolo\u0161kih istra\u017eivanja i zapisnika sa stru\u010dne javne rasprave o zahtjevu za ta istra\u017eivanja. Oko 1.200 mje\u0161tana do sada je potpisalo peticiju protiv rudnika. Pitaju se i kako to da se potencijalni investitor na terenu ve\u0107 pona\u0161a kao koncesionar, kad postupak odabira putem javne nabavke nije proveden.<\/p>\n

\u201eMi se borimo, nadamo se… Mi koji smo protiv smo u ve\u0107ini. Nastavlja se dalje borba. Dolaze ti ljudi, obilaze na\u0161e mje\u0161tane, pozivaju na razgovore, nude novac. Nikoga ne zovu zajedno. Samo pojedina\u010dno\u201c, ka\u017ee Danka Vukadinovi\u0107. Ona i njena sestra, Slobodanka Radinovi\u0107 s po\u010detka pri\u010de,
\nunuke su Stanka Babi\u0107a koji je na lokalitetu Jezerine, po povratku iz zarobljeni\u0161tva u Njema\u010dkoj, na\u0161ao suprugu i dvije k\u0107erke (3 i 5), ubijene u usta\u0161kom pokolju oktobra 1942. godine. Njihove majka i tetka od oca su naslijedile oko sto dunuma zemlje i staru ku\u0107u, a novu su napravile kasnije.<\/p>\n

\u201eTu staru, riglovanu ku\u0107u ja zovem svoje etno selo\u201c, smje\u0161ka se Slobodanka.<\/p>\n

Katarina Pani\u0107 – zamisli.ba<\/p>\n