{"id":17802,"date":"2015-03-09T09:08:38","date_gmt":"2015-03-09T08:08:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=17802"},"modified":"2015-03-09T09:08:38","modified_gmt":"2015-03-09T08:08:38","slug":"prijedor-istrazujemo-hoce-li-fensi-in-i-kul-protjerati-cirilicu-sa-nasih-prostora-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=17802","title":{"rendered":"PRIJEDOR-ISTRA\u017dUJEMO: HO\u0106E LI \u201eFENSI\u201c, \u201eIN\u201c I \u201eKUL\u201c PROTJERATI \u0106IRILICU SA NA\u0160IH PROSTORA \u2013 VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"eltatv-cuvajmo<\/a>Jezik i pismo \u010dine nacionalni identitet jednog naroda. \u0106irilica je srpsko pismo, koje je u posljednje vrijeme, na\u017ealost, sve vi\u0161e zapostavljeno.<\/p>\n

Nazivi institucija, firmi, trgova\u010dkih, ugostiteljskih i drugih objekata u Srpskoj ispisani su latini\u010dnim pismom, dok se \u0107irilica uglavnom koristi samo u \u0161kolama. Prijeti li \u0107irilici izumiranje i da li se dovoljno borimo za njeno o\u010duvanje?<\/p>\n

Srpsko psmo je ugro\u017eeno, a u svakodnevnom govoru sve \u010de\u0161\u0107e pribjegavamo upotrebi latinice, upozoravaju profesori srpskog jezika. Zaboravljamo da su jezik i pismo jedan od simbola nacionalnog identiteta jednog naroda. Srpski narod jedan je od rijetkih koji se mo\u017ee ponositi bogatstvom pisma, zvanim \u0107irilica. Zbog toga je, kako ka\u017eu profesori, pora\u017eavaju\u0107e to \u0161to se odri\u010demo svog jezika i vrlo rado prihvatamo tu\u0111u kulturu.<\/p>\n

– \u0106irilica je vrlo ugro\u017eeno pismo. Samim tim \u0161to ste vi potegnuli tu temu, jeste dokaz da je to pismo ugro\u017eeno. Mi posjedujemo \u0107irilicu kao jedno kulturno naslje\u0111e. Me\u0111utim, zbog dvojezi\u010dnosti, latinica je ravnopravna sa \u0107irilicom. Ne znam da li je to zbog uticaja interneta ili zbog toga \u0161to se mi vrlo lako odri\u010demo onoga \u0161to je na\u0161e, \u0161to nama pripada, isti\u010de Daliborka Stojan\u010di\u0107, profesor srpskog jezika i knji\u017eevnosti.<\/p>\n

Dvojezi\u010dnost nije prednost, ve\u0107 nevolja srpskog naroda, smatra lingvista, Milorad Telebak. On je ve\u0107 godinama istrajan u borbi za o\u010duvanje srpskog jezika i pisma. Latinica i upotreba engleskih rije\u010di sve vi\u0161e potiskuju \u0107irilicu, koja \u0107e, ukoliko na vrijeme ne postanemo svjesni njenog zna\u010daja, u potpunosti izumrijeti, upozorava Telebak. Nije mu jasno da su nazivi ve\u0107ine firmi, trgova\u010dkih, ugostiteljskih i drugih radnji u Srpskoj ispisani na engleskom jeziku.<\/p>\n

– Nikada niko od nas nije tra\u017eio da to radimo. U nama ima neki defekt prema svojim vrijednostima, tradiciji i kulturi. Natpisi na radnjama su na engleskom. Ne znam za koga je to pisano i kome to zna\u010di, pita se lingvista Milorad Telebak.<\/p>\n

Kulturni radnici u Prijedoru imaju druga\u010dije mi\u0161ljenje. Tvrde da \u0107irilica u posljednje vrijeme do\u017eivljava ekspanziju. Ka\u017eu da bitka za o\u010duvanje \u0107irilice nije uzaludna i sve je vi\u0161e onih koji po\u010dinju shvatati njenu vrijednost.<\/p>\n

– Veliki narodi kao \u0161to su Francuzi, Nijemci, Rusi, itekako vode ra\u010duna o svom nacionalnom pismu. Mi, na\u017ealost to ne radimo. U posljednjih nekoliko godina \u0107irilica do\u017eivljava ekspanziju. U Prijedoru se primijeti da je sve ve\u0107i broj natpisa na \u0107irilici, ka\u017ee Branislav Kecman, predsjednik Srpskog prosvjetnog dru\u0161tva “Prosvjeta”.<\/p>\n

Me\u0111u rijetkima koji njeguju \u0107irilicu su profesori u osnovnim i srednjim \u0161kolama u Prijedoru. Podsje\u0107aju da je njihova obaveza da mladim ljudima uka\u017eu na zna\u010daj postojanja \u0107irilice. Svjesni su i da mladi \u010desto pi\u0161u latinicom i koriste strane izraze. Za takvo stanje, profesori i nastavnici najve\u0107im dijelom krive uticaj zapadne kulture, interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n

– Ja mislim da borba za \u0107irilicu i njeno o\u010duvanje nikada ne\u0107e prestati. Zada\u0107a prosvjetnih radnika jeste da vr\u0161e popularizaciju \u0107irilice. To se i radi, ali mislim da bi se moglo raditi i u ve\u0107oj mjeri, tvrdi Nada Vukovi\u0107, nastavnik srpskog jezika i knji\u017eevnosti.<\/p>\n

– To su mlade generacije koje su izlo\u017eene uticaju medija, interneta, tako da oni privatno vi\u0161e koriste latinicu. Jo\u0161 je opasnije \u0161to koriste strane rije\u010di, pa su oni danas “fensi”, “in”, “\u0161opinguju” i tako dalje, dodaje Daliborka Stojan\u010di\u0107.<\/p>\n

Borba Vuka Stefanovi\u0107a Karad\u017ei\u0107a za prihvatanje \u0107irilice bila je dugotrajna. Na nama je sada da je njegujemo i sa\u010duvamo od zaborava, jer ne zaboravite da narod koji izgubi svoje pismo prestaje biti narod.<\/p>\n

ELTA TV<\/p>\n