{"id":106524,"date":"2018-06-03T22:25:00","date_gmt":"2018-06-03T20:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=106524"},"modified":"2018-06-03T22:25:00","modified_gmt":"2018-06-03T20:25:00","slug":"prijedor-trinaest-naselja-na-obalama-sane-u-stalnim-problemima-s-vodosnabdijevanjem-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=106524","title":{"rendered":"PRIJEDOR: TRINAEST NASELJA NA OBALAMA SANE U STALNIM PROBLEMIMA S VODOSNABDIJEVANJEM \u2013 VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Sude\u0107i po aktivnostima koje su proteklih godina preduzimali u Gradskoj upravi Prijedor postoji \u0161ansa da se u bliskoj budu\u0107nosti \u017eiteljima 13 seoskih naselja, koji se nalaze obalama Sane, nakon vi\u0161edecenijskog \u010dekanja, rije\u0161i pitanje vodosnabdjevanja.<\/p>\n

Za realizaciju ovog projekta predvi\u0111eno je da se ulo\u017ei 4,5 miliona eura, od \u010dega \u0107e se 50 posto sredstava obezbijediti kroz kreditno zadu\u017eenje kod Evropske investicione banke, 35 posto iz donatorskih sredstava, a preostalih 15 posto sredstava ve\u0107 je obezbijedio grad Prijedor.<\/p>\n

U 13 naselja na obalama rijeke Sane \u017eive 3.572 porodice s 13.101 \u010dlanova.<\/p>\n

Me\u0111u onima kojim \u0107e realizacijom ovog projekta biti rije\u0161en jedan od najve\u0107ih problema su i \u017eitelji mjesne zajednice Rakeli\u0107i u \u010dijem sastavu su \u010detiri sela koja broje 650 doma\u0107instava i 2.500 stanovnika.<\/p>\n

“Samo 33 doma\u0107instva imaju pitku vodu preko vodovoda, a svi ostali imaju bunare duboke 25-30 metara. Slu\u017ee se njima godinama. De\u0161ava se da iz nekih bunar voda nije pitka, nije zdrava. Imamo jedan dio Rakeli\u0107a koji je plavno podru\u010dje, gdje probleme \u010dine poplave. Zamuti se voda iz razloga \u0161to su pli\u0107i bunari. Narod koristi te bunare dok ki\u0161e padaju, a kad je su\u0161a mnogi bunari presu\u0161uju i onda se snalazi kako bilo, a industrijska voda dovozi se cisternama”, izjavio je predsjednik Savjeta mjesne zajednice Rakeli\u0107i Radomir Rujevi\u0107.<\/p>\n

On je kazao da se poslednjih godina suo\u010davaju i s poplavama koje su po njegovom mi\u0161ljenju rezultat prelijevanja vode iz nekada\u0161njeg kopa , a sada\u0161njeg jezera Ju\u017ena Toma\u0161ica u rijeku Stupnicu, te ona \u010desto plavi podru\u010dja sela Donji Rakeli\u0107i.<\/p>\n

“Kada bi se izvr\u0161ilo \u010di\u0161\u0107enje korita Stupnice, bar od poteza Toma\u0161ice do Ribnjaka u Sani\u010danima gdje se ona ulijeva, smanjile bi se poplave i voda bi bila kvalitetnija”, izjavio je Rujevi\u0107 i dodao da su u ljetnom periodu, kada su su\u0161e, posebno pogo\u0111eni farmeri i poljoprivrednici koji se snalaze kako znaju i umiju, a probleme oko vode uglavnom rje\u0161avaju dovo\u0111enjem cisterni ili \u010dak izgradnjom bazena, koji ipak nisu dovoljni.<\/p>\n

Samostalni stru\u010dni saradnik za komunalne poslove i koordinaciju projekata infrastrukture u Gradskoj upravi, in\u017eenjer gra\u0111evinarstva Stanko Markovi\u0107 izjavio je za Anadolu Agency da postoje dvije varijante rje\u0161avanja ovog pitanja, od kojih je jedna zahvatanje vode iz Toma\u0161i\u010dkih jezera, koja su se formirala nakon zavr\u0161etka eksploatacije rude na tom podru\u010dju i izgradnja fabrike vode, a druga je bu\u0161enje bunara na kre\u010dnja\u010dkom prostoru.<\/p>\n

“Godine 2006. anga\u017eovali smo Rudarski institut Prijedor da uradi preliminarnu analizu mogu\u0107nosti kori\u0161tenja vode. Oni su radili nekoliko analiza vode u Toma\u0161i\u010dkim jezerima i konstatovali da je voda upotrebljiva za pi\u0107e. Vodovod je u nekoliko navrata preko svoje labaratorije vr\u0161io hemijske analize i ista je konstatacija. Nakon toga smo anga\u017eovali Rudarski institut da uradi projekat hidrogeolo\u0161kih istra\u017eivanja da vidimo da li postoji mogu\u0107nost zahvatanja vode iz bunara da ne idemo na povr\u0161insko zahvatanje vode, jer su povr\u0161inske vode izlo\u017eene mogu\u0107nosti zaga\u0111enja. Ura\u0111en je projekat hidrogeolo\u0161kih istra\u017eivanja i poslije toga je Rudnik \u017eeljezne rude ‘Ljubija’ vr\u0161io geofizi\u010dka ispitivanja i ta ispitivanja su pokazala da se gore nalaze kre\u010dnjaci koji su vodonosni. Da bi potvrdili rezultate tih geofizi\u010dkih istra\u017eivanja mora se vr\u0161iti istra\u017eno bu\u0161enje i mi smo planirali da na lokalitetu gdje se nalaze kre\u010dnjaci izbu\u0161imo tri istra\u017ena bunara”, kazao je on.<\/p>\n

Direktor prijedorskog preduze\u0107a “Vodovod i kanalizacija” Vlado Relji\u0107 je kazao da se radi o kompleksnom projektu, jer je u pitanju novi vodovod koji je potrebno uklopiti na postoje\u0107i i dodaje da se i\u0161lo na varijantu smanjivanja tro\u0161kova izgradnjom eksploatacionih bunara, da bi se izbjegla investicija izgradnje fabrike vode.<\/p>\n

“I to je sad spremno, samo se \u010deka zahvat da li je to bunar, mi se nadamo da \u0107e to biti jedan ili vi\u0161e bunara, u tom smislu kada se zavr\u0161e ovi istra\u017eni radovi da se defini\u0161e odakle se ta voda crpi, a ako to kojim slu\u010dajem ne uspije treba se vratiti na varijantu te povr\u0161inske vode, ali to onda zahtijeva izgradnju fabrike vode i tretman”, isti\u010de Relji\u0107.<\/p>\n

Prema Markovi\u0107evim rije\u010dima, ovaj projekat je u malom zastoju zbog povla\u010denja IPA fondova iz BiH i naglasio da zato nije kriv Prijedor, ve\u0107 postoje\u0107a politi\u010dka situacija u zemlji.<\/p>\n

On je dodao da ohrabruje informacija iz UNDP-a da \u0107e predvi\u0111ena sredstva uskoro biti operativna, te skrenuo pa\u017enju da onda sve zavisi od efikasnosti onih koji \u0107e raditi na izradi tenderske dokumentacije, izboru izvo\u0111a\u010da radova i izradi prate\u0107ih zahtijevnih projekata.<\/p>\n

Ocjena je da, kada bi se ti poslovi kvalitetno i efikasno odradili, bi se ovaj projekat realizovao za 2-2,5 godine i sistem vodosnabdjevanja stavio u funkciju.<\/p>\n

Agencija Anadolija
\nTV Alfa<\/p>\n