{"id":102010,"date":"2018-04-01T09:24:31","date_gmt":"2018-04-01T07:24:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=102010"},"modified":"2018-04-01T09:24:31","modified_gmt":"2018-04-01T07:24:31","slug":"prijedorska-naselja-nakon-novih-poplava-neispravni-sahtovi-i-podzemne-vode-veliki-problem-foto-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=102010","title":{"rendered":"PRIJEDORSKA NASELJA NAKON NOVIH POPLAVA: NEISPRAVNI \u0160AHTOVI I PODZEMNE VODE VELIKI PROBLEM \u2013 FOTO\/VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Naglo topljenje snijega uslijed visokih temperatura po\u010detkom marta podiglo je vodostaj Sane do 454 centimetara, \u0161to je uticalo na njeno izlivanje. Oni koji su se suo\u010dili sa poplavom tvrde da topljenje snijega nije jedini krivac za poplavu<\/p>\n

Rijeka Sana se prije desetak dana vratila u svoje korito. Me\u0111utim na prijedorskom podru\u010dju ima jo\u0161 uvijek prostora u kojima se zadr\u017eala voda, koja svjedo\u010di da su se nedavno Prijedor\u010dani po ko zna koji put susreli sa poplavom, u kojoj je bilo zaplavljeno 100 ku\u0107a i velike povr\u0161ine obradivog zemlji\u0161ta.<\/p>\n

Na svu sre\u0107u ona je bila manjeg obima u odnosu na onu iz 2014. godine, me\u0111utim to nije ba\u0161 neka velika utjeha za one kojima su bile zaplavljene ku\u0107e i imanja.<\/p>\n

Naglo topljenje snijega uslijed visokih temperatura po\u010detkom marta podiglo je vodostaj Sane do 454 centimetara, \u0161to je uticalo na njeno prelijevanje iz korita. Me\u0111utim, oni koji su se suo\u010dili sa poplavom tvrde da topljenje snijega nije jedini krivac za poplavu i o tome su govorili za Anadolu Agency (AA).<\/p>\n

\"\"<\/a>Neispravni \u0161ahtovi i podzemne vode veliki problem<\/p>\n

U dijelu prigradskog naselja Tukovi u kojem je u toku izgradnja kanalizacione mre\u017ee, nestru\u010dno izgra\u0111eni \u0161ahtovi izbacivali su podzemnu vodu koja je plavila dvori\u0161ta, ali i oranice.<\/p>\n

Nedima Kazi\u0107a ekipa AA zatekla je u potopljenom dvori\u0161tu.<\/p>\n

“Na ovom nivou Sane nikada nam nije bila podzemna voda ovdje. Mo\u017eda da se pojavila negdje slu\u010dajno kao neka lokva na ovome nivou. To posebno izgradnjom ovih \u0161ahtova, a oni su preniski i izbacuju vodu. Da su ostavljeni na mo\u017eda nekom vi\u0161em nivou ne bi izlazila voda ili da se ne\u0161to regulisalo. Ja ne znam da li oni to treba da zavr\u0161avaju ili je to zavr\u0161eno. Ako je to zavr\u0161eno onda \u0107e to biti jako zeznuto”, poru\u010dio je Kazi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Na pitanje kako problem rije\u0161iti, pojedinici su govore da oni ne znaju, ali da to predstavnici vlasti znaju. Poru\u010dili su im da obi\u0111u i vide zaplavljena podru\u010dja. \u017ditelji tog naselja su u strahu da \u0107e \u0161ahtovi, kada kanalizaciona mre\u017ea bude predata na kori\u0161tenje, prilikom budu\u0107ih poplava, izbacivati sa vodom i fekalije.<\/p>\n

Mje\u0161tanina naselja Jeftu Savanovi\u0107a mu\u010de podzemna vode, ali na druga\u010diji na\u010din. On je tokom rata izbjegao iz Turbeta i na podvodnom podru\u010dju kupio je plac i napravio ku\u0107u.<\/p>\n

“Podzemne vode su se do sad javile \u0161est do sedam puta, a 2014. godine voda je bila visoka do prozora na ku\u0107i. Dobio sam gra\u0111evinsku dozvolu, sve, ali nisam znao da su tu tolike podzemne vode. Ja ne mogu vjerovati da ovako mo\u017ee naglo do\u0107i. U blizini je velika \u0161ljunkara, do\u0111e voda otuda, ova odozdo, tako da za sat vremena poravna. Da mi je par kamiona \u0161ljunka i dva do tri kamiona zemlje da naspem ovo, bilo bi koliko toliko za\u0161ti\u0107eno. Ja zasad ni\u0161ta ne mogu, a nemam kud sada u ovim godinama”, kazao je Savanovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dodaje da su ljudi dolazili \u010damcem da mu iz koko\u0161injca spase pili\u0107e, me\u0111utim nisu uspjeli.<\/p>\n

\u017ditelji naselja Ra\u0161kovac suo\u010davali su se sa plavljenjem rijeke Sane, ali i kanala koji prolazi kroz njega.<\/p>\n

“Desnoj strani Ra\u0161kovca nam pravi problem kanal. On nije \u010di\u0161\u0107en svih ovih godina. Od 2000-te godine sam ja u Ra\u0161kovcu i do sada nije \u010di\u0161\u0107en. Pun je svega i on bi trebao da se \u010disti, kao \u0161to bi trebalo i korito rijeke Sane”, kazala je Sabira Medi\u0107.<\/p>\n

Dodaje da se kad je bila predsjednica Savjeta mjesne zajednice usmeno i pismeno obra\u0107ala stu\u010dnim slu\u017ebama u lokalnoj zajednici sa molbom da se ukloni ostrvo iz korita rijeke Sane, jer ga ono su\u017eava.<\/p>\n

Prema njenim rije\u010dima sada\u0161nja situacija se znatno razlikuje u odnosu na neka ranija vremena.<\/p>\n

“Prije su bile ki\u0161e i snijeg jo\u0161 ve\u0107i, ali nismo do\u017eivljavali \u0161to sad do\u017eivljavamo. Ne znam \u0161ta je u op\u0161tini predvi\u0111eno, ali trebalo bi graditi nasipe, jer su sve ove ku\u0107e plavljene, tu je vlaga i to ne vrijedi ni\u010demu”, istakla je Sabira.<\/p>\n

\"\"<\/a>Grad za\u0161titili, okolna naselja i gra\u0111ane o\u0161tetili<\/p>\n

Sa ro\u0111acima Enverom i Seadom Karagi\u0107em iz naselja Bi\u0161\u0107ani ekipa AA razgovarala je pored ceste na kojoj je, zbog njene poplavljenosti, prilikom svake popave redovno obustavljen saobra\u0107aj.<\/p>\n

Enver Karagi\u0107 je rekao da je oduvjek taj prostor bio plavljen, ali da nikad nije plavljeno kao poslednjih godina. Napomenuo da je to zbog toga \u0161to je korito Sane izdignuto, odnosno plitko, ali i zbog realizacije pojedinih projekata kojima je voda od koje za\u0161ti\u0107ena gradska zona, usmjerena ka drugom pravcu.<\/p>\n

“Upravo zbog toga \u0161to je ona velika gdje smo mi, pa gore prema takozvanom Brdu.<\/p>\n

Ona sve odnese i zemlju i usjeve i puteve. Mi smo fakti\u010dki odsje\u010deni, samo imamo sre\u0107u \u0161to imamo okolni put, odnosno preko Brda za Prijedor. Grad su za\u0161titili nas su o\u0161tetili. Njih zanima samo grad, a ne zanima ih \u0161ta \u0107e biti sa nama”, naglasio je Enver.<\/p>\n

Svoju tvrdnju potkrijepio je podatkom da nakon poplave 2014. godine nisu nikakvu o\u0161tetu dobili.<\/p>\n

Sead Karagi\u0107, predsjednik savjeta MZ Rizvanovi\u0107i, rekao je da izgradnjom nasipa, koji je za\u0161titio jedan dio Tukova, rijeka Sana jo\u0161 vi\u0161e ugro\u017eava njihovo i naselja nizvodno sve do Ra\u0161kovca, Brezi\u010dana. Naglasio je da je ugro\u017eena kompletna lijeva i desna obala Sane, me\u0111u kojima i naselja Svodna i Blagaj na pravcu prema Novom Gradu.<\/p>\n

“Jedino rje\u0161enje je produbljavanje korita Sane i od tog istog materijala koji se vadi iz Sane da se naprave nasipi i na lijevoj i na desnoj obali Sane. To je manja investicija nego da se se rade od betona”, ka\u017ee Sead.<\/p>\n

Smatra da ima dovoljno materijala koje bi se moglo izvaditi iz korita rijeke za izgradnju nasipa.<\/p>\n

Realizovani projekti smanjili efekte poplave<\/p>\n

\u0160ef Odsjeka Civilne za\u0161tite grada Prijedora, Du\u0161an Vranje\u0161, rekao je da su u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva RS i Javnog preduze\u0107a “Vode Srpske” nakon poplave u 2014. godini realizovali pet projekata na regulaciji vodotoka rijeka Sane, Gomjenice i Milo\u0161evice.<\/p>\n

Naveo je da je ura\u0111en parapetni zid na lijevoj obali Sane u naselju Tukovi, izvr\u0161ena regulacija desne obale rijeke Sane, podignut krovni nasip rijeke Gomjenice, izvr\u0161eno \u010di\u0161\u0107enje rijeke Milo\u0161evice i izvr\u0161eno podizanje gradskog kanala Berek.<\/p>\n

“Na bazi analiza koje smo mi sproveli, do\u0161li smo do zaklju\u010daka da su ti radovi zna\u010dajno uticali na smanjenje efekata poplave. S obzirom na \u010dinjenicu da su ranije poplave koje su se de\u0161avale, a koje su dostizale ove nivoe vodostaja, zna\u010di blizu 454 centimetara koji je bio maksimalan, daleko je ve\u0107i broj stambenih objekata bio zahva\u0107en i u zna\u010dajan ve\u0107i broj objekata je prodrla voda, dakle bili su poplavljeni”, kazao je Vranje\u0161.<\/p>\n

Vranje\u0161 je rekao da se u Prijedoru nadaju da \u0107e nakon vi\u0161e puta ukazivanja na probleme sa kojim se ova lokalna zajednica susre\u0107e, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva RS i JP “Vode Srpske” koje upravljaju vodama u RS u narednom periodu realizovati projekte na regulaciji vodotoka na podru\u010dju tog grada.<\/p>\n

Agencija Anadolija<\/p>\n