{"id":105,"date":"2014-02-11T15:57:39","date_gmt":"2014-02-11T14:57:39","guid":{"rendered":"http:\/\/portal.prijedor.rs.ba\/?page_id=105"},"modified":"2014-02-11T15:57:39","modified_gmt":"2014-02-11T14:57:39","slug":"o-prijedoru","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105","title":{"rendered":"O Prijedoru"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<style type=\"text\/css\"><!--\n@page { margin: 0.79in }\n\t\tP { margin-bottom: 0.08in }\n--><\/style>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">PRIJEDOR KROZ ISTORIJU<\/span><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Prijedor\u00a0 se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, na desnoj obali rijeke Sane, u aluvijalnoj ravnici poznatoj kao\u00a0prijedorsko polje. Grad je smje\u0161ten na 440\u00a048&#8242; 30&#8221; sjeverne geografske \u0161irine i 160\u00a042&#8242; 53&#8221;\u00a0\u00a0 isto\u010dne geografske du\u017eine. Sa \u00a0sjeverne strane podru\u010dje op\u0161tine ograni\u010dava planina Kozara , a ju\u017ene planinica Behremaginica.\u00a0 Prosje\u010dna nadmorska visina na kojoj se \u00a0\u00a0grad nalazi iznosi 135 metara,\u00a0 a najvi\u0161i vrh planine Kozare, koji pripada\u00a0 op\u0161tini Prijedor,\u00a0 je Lisina\u00a0 sa 987 metara.\u00a0 Du\u017eina op\u0161tinskog podru\u010dja\u00a0 u pravcu sjever-jug iznosi 32 km, a u pravcu istok- zapad gotovo 46 kilometara. Kroz grad proti\u010de rijeka\u00a0 Sane i njena pritoka Gomjenica iz \u010dijih voda se snabdijeva ribnjak Sani\u010dani. Grad je na povoljnom geostrate\u0161kom polo\u017eaju, udaljen magistralnim putevima od Banja Luke 50 kilometara ,\u00a0 a od Kozarske Dubice, Novog Grada i Sanskog Mosta\u00a0 po 32 kilometra. Kroz Prijedor prolazi \u017eeljezni\u010dka pruga\u00a0 Sarajevo \u2013 Zagreb.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Prijedor je jedan od najmla\u0111ih gradova u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini jer se prvi put pominje\u00a0\u00a0na samom kraju 17. vijeka,\u00a0\u00a0a u pravom smislu tek od sredine 18. vijeka. Me\u0111utim, prvi tragovi \u017eivota na ovom podru\u010dju\u00a0\u00a0evidentni su jo\u0161 u dalekoj praistoriji, a prate\u0107i materijalne ostatke stanovnika ovih krajeva nalazimo ih i u antici, srednjem vijeku pa sve do dolaska Turaka.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Dosada\u0161nja arheolo\u0161ka istra\u017eivanja potvrdila su da su prvi tragovi naseljavanja ovih krajeva\u00a0\u00a0vezani za takozvani eneolitski period, \u0161to bi u apsolutnoj\u00a0\u00a0hronologiji odgovaralo vremenu od oko 2100 godina prije nove ere. Niz lokaliteta u pitomoj dolini Sane, od kojih je najzna\u010dajniji gradina Zecovi, obiljem materijala\u00a0\u00a0i svojim zna\u010dajnim imenom u arheolo\u0161koj literaturi Balkana, doveli su u ove krajeve i istr\u017eiva\u010de sa presti\u017enog univerziteta u Kembrid\u017eu.\u00a0\u00a0Po\u010detak zajedni\u010dkih istra\u017eivanja Kembrid\u017ea i Muzeja Kozare iz Prijedora tokom 2011. i 2012. godine , te pronalazak novih kulturnih slojeva,\u00a0\u00a0ukazuju da bi se starost gradine Zecovi mogla pomaknuti za gotovo 2000 godina unazad, odnosno sve do mla\u0111eg kamenog doba.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">U predrimsko i rimsko\u00a0\u00a0doba na ovom podru\u010dju \u017eivi pleme Mezeja koje je, na osnovu spisa rimskih istori\u010dara,\u00a0\u00a0drugo pleme po veli\u010dini\u00a0\u00a0u tada\u0161njoj provinciji Iliriku. Prema novijim istra\u017eivanjima pripada velikoj skupini panonskih naroda.\u00a0\u00a0Podru\u010dje\u00a0\u00a0bogato \u017eeljezom\u00a0\u00a0bi\u0107e od izuzetne va\u017enosti za veliko Rimsko carstvo koje \u0107e u ovim krajevima ostati vi\u0161e od \u010detiri vijeka. Iz tog perioda ostala su brojna svjedo\u010denja preto\u010dena u ostatke naselja\u00a0\u00a0i arheolo\u0161kog materijala\u00a0\u00a0me\u0111u kojima dominiraju kameni nadgrobni spomenici i \u017ertvenici\u00a0\u00a0iz 3. vijeka.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Tokom\u00a0\u00a0kasne antike i srednjeg vijeka zabilje\u017eeni su tragovi brojnih naroda koji su se u talasima kretali ka Rimskom carstvu, a i prvi tragovi\u00a0\u00a0slovenskih naselja i nekropola , me\u0111u kojima se isti\u010de velika nekropola u Gomjenici, kraj Prijedora,\u00a0\u00a0sa 246 skeletno sahranjenih stanovnika nekog ve\u0107eg naselja. Ovo vrijeme, pa sve do dolaska Turaka, karakteri\u0161u\u00a0\u00a0stalni sukobi oko prevlasti nad ovim krajevima hrvatskog i ugarskog plemstva. Samo u jednom kratkom vremenskom periodu ovo podru\u010dje, poznato u istoriji kao Donji kraji, pripada\u0107e bosanskoj dr\u017eavi za\u00a0\u00a0vrijeme Tvrtka\u00a0I.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Po\u010detkom 16. vijeka u ove krajeve dolazi Turska, a pad Kozarca u njihove ruke 1528. godine zna\u010di\u0107e po\u010detak velike okupacije koja \u0107e trajati sve do 1878. godine.\u00a0\u00a0Brojni sukobi dvije velike imperije, Turske i Austro-ugarske,\u00a0\u00a0uslovi\u0107e znatne etni\u010dke promjene i pomjeranja naroda \u010diji \u0107e krajnji rezultat, u na\u0161em slu\u010daju,\u00a0\u00a0\u00a0biti i osnivanje Prijedora. Bilo je to vrijeme kad se sve vojevanje turske vojske na zapadu i sjeverozapadu Bosne\u00a0\u00a0svelo samo na za\u0161titu ve\u0107 osvojenih teritorija, kad je trebalo na brzu ruku izgraditi \u0161to vi\u0161e malih utvr\u0111enja. Ovo se naro\u010dito odnosi na vrijeme poslije poraza\u00a0\u00a0turske vojske pod Be\u010dom 1683. godine, te nakon Karlova\u010dkog mira, kad su granice u Lici pomjerene u korist Austrije.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Prvi pomen imena Prijedor pada ba\u0161 u vrijeme kada su hrvatske jedinice, Karlova\u010dkog generalata,popalile\u00a0\u00a0jedan dio utvr\u0111enja uz obalu rijeke Sane, izme\u0111u 1693. i 1696. godine. U latinski pisanom izvje\u0161taju grof Ba\u0107ani izvje\u0161tava komandu, da su pored nekoliko \u010dardaka u \u010carakovu i Dragotinji, njegove jedinice popalile i palanku\u00a0Praedor.\u00a0\u00a0Sam izraz \u201epalanka\u201c upu\u0107uje na drvenu utvrdu koja je morala biti izgra\u0111ena iz prijeke potrebe i na brzinu, na vje\u0161ta\u010dki stvorenoj rije\u010dnoj adi. Radilo se o dijelu\u00a0\u00a0izbjeglog muslimanskog stanovni\u0161tva iz Like, koje je do\u0161lo u relativno slabo naseljeno podru\u010dje\u00a0\u00a0u \u010dijoj su se\u00a0\u00a0neposrednoj blizini nalazila manja hri\u0161\u0107anska naselja. Moralo je pro\u0107i gotovo pedeset godina da se ime Prijedora ponovo pojavi na\u00a0\u00a0istorijskoj sceni. Tek, iz 1745. postoji dokument koji govori o prelasku dvojice gradskih \u010duvara ,iz napu\u0161tene tvr\u0111ave na Uni, u nanovosagra\u0111enu palanku \u201ePridorska ada\u201c. Potvrda ovog vremena mogla se na\u0107i i na kamenoj plo\u010di iznad d\u017eamijskog ulaza\u00a0\u00a0u Starom gradu, na kojoj se nalazio podatak da je gra\u0111ena za vrijeme sultana Mahmuda, 1747. godine. Tvr\u0111ava je bila gra\u0111ena od kamena sa tri velike kule i zemljanom utvrdom za topove u kojoj je, uz civilno stanovni\u0161tvo, bilo i raznih\u00a0\u00a0rodova vojske.\u00a0\u00a0Ova tvr\u0111ava je egzistirala kao zaposjednuti vojni punkt do 1851. godine, a onda je vojska napu\u0161ta jer je naselje van zidova prevazi\u0161lo veli\u010dinom ono u tvr\u0111avi. Radilo se o hri\u0161\u0107anskom naselju\u00a0\u00a0poznatom kao Srpska varo\u0161 u kojem \u0107e ve\u0107 1835. godine biti izgra\u0111ena prva srpska osnovna \u0161kola, a ne\u0161to prije 1849. godine i crkva brvnara posve\u0107ena sv. Trojici. Veoma brzo \u0107e se formirati i nova gradska \u010detvrt nazvana \u201e\u010car\u0161ija\u201c, koja \u0107e za razliku od mnogih bosanskih gradova\u00a0\u00a0biti formirana du\u017e jedne ulice od oko 500 metara koja se pru\u017eala u pravcu sjever-jug.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Grad se razvijao kao trgova\u010dko-zanatski centar ovog podru\u010dja na \u010diji \u0107e ekonomski razvoj u po\u010detku uticati i plovna rijeka Sana kojom se obavljala intenzivna trgovina sa istokom. Rijekom je saobra\u0107alo gotovo 70 la\u0111a koje su nizvodno no\u0161ene vodenom strujom, sa brojnim grubim prera\u0111evinama\u00a0\u00a0od \u017eeljeza,\u00a0\u00a0a uz rijeku vu\u010dene ljudskom snagom s \u0161e\u0107erom, kafom, soli i ostalim artiklima.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Jedan doga\u0111aj \u0107e bitno izmijeniti izgled\u00a0\u00a0i budu\u0107nost grada. Naime, kroz Prijedor \u0107e 1873. godine pro\u0107i prva \u017eeljezni\u010dka pruga u Bosni i Hercegovini, koja \u0107e spajati Banjaluku i Dobrljin u poku\u0161aju Turske da se ve\u017ee sa zapadom. Grad \u0107e veoma brzo po\u010deti da se \u0161iri ka sjeveru\u00a0\u00a0utapaju\u0107i u sebe naselja Urije i Puharsku, a rije\u010dni saobra\u0107aj \u0107e vremenom biti zamijenjen \u017eeljezni\u010dkim .<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Brojni ustanci\u00a0\u00a0hri\u0161\u0107anskog stanovni\u0161tva tokom sredine 19. vijeka, od kojih je jedan od najve\u0107ih bio i na Kozari, dove\u0161\u0107e do odluke\u00a0\u00a0velikih evropskih sila\u00a0\u00a0na Berlinskom kongresu 1878. godine da se Austro-ugarskoj dodjeli mandat za okupaciju BiH.\u00a0\u00a0I pored sporadi\u010dnih borbi na teritoriji\u00a0\u00a0BiH , austrijska vojska bez borbe ulazi u Prijedor 6. septembra 1878. godine. Umjesto feudalne imperije pojavljuje se kapitalisti\u010dka, koja stanovni\u0161tvu ovog kraja ne\u0107e rije\u0161iti osnovna egzistencijalna pitanja.\u00a0\u00a0Grad\u00a0\u00a0\u0107e po\u010deti ubrzano da se razvija, a prvim popisom iz 1879. godine do\u0161lo se do podatka da Prijedor ima 4681 stanovnika.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Drugi zna\u010dajni datum u istoriji Prijedora bi\u0107e 1882. godina kada \u0107e grad u jednoj no\u0107i i jednom velikom po\u017earu izgubiti gotovo 120 stambenih objekata, osnovnu \u0161kolu, crkvu. Zbog toga \u0107e austrijske vlasti 1901. godine donijeti prvi urbanisti\u010dki plan grada po kome \u0107e se grad graditi u savremenom\u00a0\u00a0duhu srednjoevropskih\u00a0\u00a0gradova.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Na mjestu izgorjele \u0161kole veoma brzo \u0107e biti izgra\u0111ena nova, kao i pravoslavna crkva sv.Trojice, koja \u0107e sve\u010dano biti osve\u0161tana 1891. godine. U gradu je ve\u0107 postojala \u010dar\u0161ijska d\u017eamija, a 1896. bi\u0107e izgra\u0111ena i katoli\u010dka crkva sv.Josipa. Grad \u0107e 1899. dobiti zgradu Komunalne \u0161kole (danas Muzej Kozare), te prvi hotel kojeg grade Trapisti, a onda nakon pet godina ga prodaju Srpsko-pravoslavnoj crkvenoj op\u0161tini. Tih godina u Prijedor dolaze prvi \u010de\u0161ki\u00a0\u00a0i jevrejski doseljenici, a uvo\u0111enjem austrijske administracije Nijemci, Poljaci, Ma\u0111ari. Za razliku od mnogih drugih koji \u0107e zavr\u0161etkom Prvog svjetskog rata oti\u0107i nazad, \u010cesi \u0107e ostati u gradu sve do dana\u0161njih dana.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Ve\u0107 1885. godine u gradu se osniva Srpsko pravoslavno crkveno pjeva\u010dko dru\u0161tvo \u201eVila\u201c koje \u0107e od\u00a0\u00a0tad , pa sa manjim prekidima tokom svjetskih ratova, do 1946. godine biti okosnica kulturnog \u017eivota grada. Tekst himne napisao je Aleksa \u0160anti\u0107, a muziku komponovao, tada najve\u0107i \u017eivi srpski kompozitor, Josif Marinkovi\u0107. U gradu postoji Srpska \u010ditaonica, te prva \u0161tamparija Nikodima Mijatovi\u0107a. Osnivaju se \u201eSrpski soko\u201c, \u201ePrva srpska \u0161tedionica\u201c,\u00a0\u00a0a na prvoj likovnoj izlo\u017ebi u istoriji bosanskohercegova\u010dkog slikarstva, odr\u017eanoj u Sarajevu 1907. godine, u\u010destvuju dvojica \u0161kolovanih slikara iz Prijedora, Pero Popovi\u0107 i Todor \u0160vraki\u0107. Ve\u0107 1910. Prijedor je doma\u0107in Todoru \u0160vraki\u0107u koji u op\u0161tinskoj zgradi organizuje samostlnu izlo\u017ebu, drugu po redu u istoriji slikarstva BiH.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Po\u010detak Prvog svjetskog rata i atentat u Sarajevu bili su u znako \u017eestoke odmazde nad Srbima, jer su ubijanje, plja\u010dka, protjerivanje, zatvaranje, te nasilna mobilizacija karakterisale gotovo \u010detiri godine ovog perioda. Na ekonomskom planu zna\u010dajno je pomenuti otvaranje uskotra\u010dne pruge koja \u0107e Prijedor povezati sa dalmatinskim zale\u0111em, a pogotovo\u00a0\u00a0otvaranje rudnika LJubija, 1916. godine, jednog od najve\u0107ih rudnika tog vremena u Evropi. U jednom trenutku u njemu je radilo gotovo 4.000 zarobljenih Rusa, Talijana, \u010ceha i Francuza.\u00a0\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Poslije Prvog svjetskog rata Prijedor se razvija kao dobro razvijen trgova\u010dki i zanatski centar ovog kraja. Obnavlja se rad u rudniku LJubija, grad poslije LJubije, dobija elektri\u010dno osvjetljenje 1928. godine, a Urije 1933. Grupa uglednih trgovaca osniva Akcionarsko dru\u0161tvo koje 1926. godine podi\u017ee \u201ePrvu kraji\u0161ku tvornicu cigle i crijepa\u201c kao prvi savremeni industrijski pogon. Obnavlja se rad \u201eVile\u201c, formiraju se prvi fudbalski timovi, rukometni klub \u201eHazena\u201c, teniski i \u0161ahovski klub. \u0160kolske 1920\/21. otvara se ni\u017ea gimnazija za \u010dije \u0107e potrebe 1924. godine biti izgra\u0111ena nova zgrada, a na Urijama tre\u0107a osnovna \u0161kola. Pred sam rat grad je zna\u010dajan\u00a0\u00a0centar jer su 1940. godine u njemu, uz ostalo,\u00a0\u00a0bile registrovane \u010dak 244\u00a0\u00a0zanatske radnje.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Po\u010detkom Drugog svjetskog rata Prijedor se na\u0161ao u sastavu tzv. Nezavisne dr\u017eave Hrvatske, fa\u0161isti\u010dke tvorevine, \u010diji cilj je bio \u0161to ve\u0107e istrebljenje srpskog i jevrejskog naroda. \u017destoka odmazda ve\u0107 prvih avgustovskih dana 1941. bi\u0107e nastavljena gotovo \u010ditavog rata. Partizanske snage, formirane na Kozari 1941. godine pod vo\u0111stvom legendarnog komandanta dr Mladena Stojanovi\u0107a, ve\u0107 tokom te godine potvrdi\u0107e \u017eelju ovih ljudi za slobodom ustaju\u0107i zajedno sa narodom. Prvo oslobo\u0111enje Prijedora, 16. maja 1942. godine, koje je za istinu trajalo samo mjesec dana, imalo je dalekose\u017ene posljedice. Tih dana formirana je Prva kraji\u0161ka brigada, osnovana je Prva partizanska avijacija, a narod uz svoju vojsku bio je odlu\u010dan da se bori do kraja. Velika neprijateljska ofanziva, pokrenuta od strane Nijemaca, Usta\u0161a, Ma\u0111ara, Talijana i drugih, tokom juna, jula i avgusta 1942. godine i pored velikih \u017ertava naroda Kozare koji se mjere sa oko 60.000, od kojih oko 20.000 djece, nisu pokolebale narod u borbi za slobodu. U najve\u0107em i najnehumanijem logoru u Evropi, u Jasenovcu, organizovanom ne samo za mu\u0161karce, nego za \u017eene i djecu, stradala je mladost ovog kraja. Borba za slobodu bila je ja\u010da i ve\u0107 7. septembra 1944. godine Prijedor je po drugi put, ovaj put kona\u010dno oslobo\u0111en.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Period poslije Drugog svjetskog rata ozna\u010di\u0107e ekspanzija u svim vidovima \u017eivota grada. Obnavljaju se stari industrijski kapaciteti i otvaraju novi. Biv\u0161i pogoni keksa, pilane, mlinovi, kroja\u010dke radnje, prelaze iz privatnog u dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo. Rudnik LJubija pokre\u0107e proizvodnju, osniva se preduze\u0107e \u201eKroja\u010d\u201c, Elektri\u010dna uprava, po\u010dinje sa radom Fabrika celuloze, Stolarsko preduze\u0107e \u201eJavor\u201c, \u201eBiljoproizvod\u201c, \u201eHladnja\u010da\u201c, Keramika, Fabrika papira, Ciglana , Tvornica keksa \u201eMira Cikota\u201c.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a name=\"_GoBack\"><\/a><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Na polju kulture \u201eVila\u201c prerasta u Kulturno umjetni\u010dko dru\u0161tvo \u201eDr Mladen Stojanovi\u0107\u201c, formira se Pozori\u0161te, Muzej, Biblioteka, nova kulturno-umjetni\u010dka dru\u0161tva, sportski klubovi, srednje i osnovne \u0161kole. Osniva se Nacionalni park \u201eKozara\u201c na kome \u0107e 1972.\u00a0\u00a0godi ne biti otvoren veliki memorijalni centar sa spomenikom palim borcima i narodu Kozare. Ni\u010du novi hoteli, nove moderne fabrike i grad veoma brzo postaje zna\u010dajan kulturni, politi\u010dki i ekonomski centar Bosne i Hercegovine.<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Direktor Muzeja Kozare\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: Times New Roman,serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Milenko Radivojac<\/span><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; PRIJEDOR KROZ ISTORIJU Prijedor\u00a0 se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, na desnoj obali rijeke Sane, u aluvijalnoj ravnici poznatoj kao\u00a0prijedorsko polje. Grad je smje\u0161ten na 440\u00a048&#8242; 30&#8221; sjeverne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v21.6 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>O Prijedoru - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"O Prijedoru - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"&nbsp; PRIJEDOR KROZ ISTORIJU Prijedor\u00a0 se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, na desnoj obali rijeke Sane, u aluvijalnoj ravnici poznatoj kao\u00a0prijedorsko polje. Grad je smje\u0161ten na 440\u00a048&#8242; 30&#8221; sjeverne [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"10 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6\"},\"headline\":\"O Prijedoru\",\"datePublished\":\"2014-02-11T14:57:39+00:00\",\"dateModified\":\"2014-02-11T14:57:39+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105\"},\"wordCount\":2062,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\"},\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105\",\"name\":\"O Prijedoru - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website\"},\"datePublished\":\"2014-02-11T14:57:39+00:00\",\"dateModified\":\"2014-02-11T14:57:39+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"O Prijedoru\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\",\"name\":\"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\",\"description\":\"Portal o doga\u0111anjima u gradu Prijedoru\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\",\"name\":\"PrijedorDanas.com\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png\",\"contentUrl\":\"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png\",\"width\":1019,\"height\":776,\"caption\":\"PrijedorDanas.com\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"O Prijedoru - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"O Prijedoru - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","og_description":"&nbsp; PRIJEDOR KROZ ISTORIJU Prijedor\u00a0 se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, na desnoj obali rijeke Sane, u aluvijalnoj ravnici poznatoj kao\u00a0prijedorsko polje. Grad je smje\u0161ten na 440\u00a048&#8242; 30&#8221; sjeverne [&hellip;]","og_url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105","og_site_name":"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"10 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6"},"headline":"O Prijedoru","datePublished":"2014-02-11T14:57:39+00:00","dateModified":"2014-02-11T14:57:39+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105"},"wordCount":2062,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization"},"inLanguage":"en-US"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105","name":"O Prijedoru - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website"},"datePublished":"2014-02-11T14:57:39+00:00","dateModified":"2014-02-11T14:57:39+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?page_id=105#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"O Prijedoru"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/","name":"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","description":"Portal o doga\u0111anjima u gradu Prijedoru","publisher":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization","name":"PrijedorDanas.com","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png","contentUrl":"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png","width":1019,"height":776,"caption":"PrijedorDanas.com"},"image":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?author=1"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/105"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=105"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/105\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}