Planina Kozara, Nacionalni park Kozara, rijeka Sana, nekoliko vještačkih jezera, te bogato kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe, potencijali su koji grad Prijedor čine nezaobilaznom destinacijom na turističkoj karti Republike Srpske. Kad se tome doda i sve više privredno-turističkih i kulturno-sportskih manifestacija, te uređena izletišta, sa tradicionalnom, ali i internacionalnom gastoro-ponudom, kompletira se ponuda koja se svake godine: što putem zvaničnih vebstranica turističkih subjekata, što nastupom na raznim sajmovima nudi kako domaćim, tako i stranim potencijalnim turistima sa najrazličitijim interesovanjima. Međuti, bez obzira na sve to, Prijedor godišnje posjeti tek desetak hiljada turista. Neki od turističkih poslenika smatraju da razlog tome leži u nedostatku domaćih turističkh agencija koje bi, umjesto što Prijedorčane vode u druge destinacije, i turiste iz drugih dijelova RS, BiH i drugih zemalja dovodile u Prijedor.
PRIRODNI POTENCIJALI
Turistička organizacija Grada Prijedora, uspjela je da na određen način sistematizuje najznačajnije prijedorske turističke potencijale i svake godine ih prezentuje kako prijedorskoj, tako i široj javnosti, rekla je direktor Amira Ganić i istakla da još uvijek ima dosta toga na čemu se može i treba raditi.
Grad Prijedor kao turistička destinacija uveliko je određena geografskim položajem i prirodnim potencijalima.
-Grad Prijedor je smješten u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske i BiH, na obalama rijeka Sane i Gomjenice, te na brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Gorski lanac Kozare, zauzima 834 kvadratna kilometra, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135 metara. Kozara je dinarska planina, duga 75 kilometara sa najvišim vrhovima Lisina 978 metara i Rudine 920. Uglavnom je obrasla šumom, svojevrsna je vazdušna banja koja pruža sve pogodnosti za bavljenje različitim aktivnostima. Interesantno je da je, za razliku od nekih drugih, Kozara bogata izvorima i vodotocima koji su još uvijek bogati ribom, u prvom redu potočnom pastrmkom. Kozara je i poprište i značajnih događaja u Drugom svjetskom ratu, tako da je uz prirodne uslove i zbog toga, centralni dio ove planine 1967. godine proglašen nacionalnim parkom. Prostor Nacionalnog parka iskorišten je za organizovanje zdravstveno rekreativnih i pješačkih ruta. Mrakovica, na kojoj se nalazi veliki kulturno-istorijski kompleks, te memorijalna zona izgrađena u znak sjećanja na borce poginule u toku Drugog svjetskog rata, jedno je od najomiljenijih izletišta u ovom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Jedan od prirodnih potencijala je rijeka Sana sa svojim pritokama.
-Sana izvire kod Medne u opštini Ribnik i ulijeva se u Unu kod Novoga Grada. Legenda kaže da su rimskim legionarima prilikom prelaska preko ove rijeke zacjeljivale rane i povrede, te da je po lastinskoj riječi sanus, koja znači zdravlje dobila ime. Inače, svojim tokom dugim 138 kilometara Sana povezuje opštine: Ribnik, Ključ, Sanski Most, Oštru Luku, Prijedor i Novi Grad. U prošlosti ova rijeka je bila plovna i mnoge robe iz Prijedora: od poljoprivrednih proizvoda, drveta i drvnih sortimenata do željezne rude, lađama, poznatim pod nazivom dereglije, prevožene su sve do Crnog mora. U to vrijeme su na Bereku postojala čak i dva brodogradilišta. Najveća pritoka Sane je Gomjenica, a zatim Puharska, čije je korito djelomično regulisano.
Pored tekućih voda, na prijedorskom području postoje i četiri veće stajaće vodene površine, odnosno jezera.
-Radi se o četiri vještačke akumulacije. Najveća od njih je Ribnjak Saničani, koji je osnovan 1903. godine i osim osnovne djelatnosti, proizvodnje svježe ribe, u svom sastavu ima i privredno lovište, površine 40 kvadratnih kilometara, bogato krznašima, srnećom i pernatom divljači . U LJubiji na 15 kilometara juigozapadno od Prijedora je jedno vještačko jezero; 20 kilometara južno od Prijedora su Tomašička jezera, a jezero Gradina nalazi se 25 kilometara jugoistočno od Prijedora. U ovom kontekstu svakako treba pomenuti i Ekocentar „LJekarice“, koji je smješten u Lončarima, između Prijedora i Banje Luke, koje je jedno od omiljenih izletišta koje pruža mogućnosti kampovanja u netaknutoj prirodi, sa odgovarajućim sadržajima za ovakve destinacije.
BOGATO KULTURNO NASLJEĐE
Prijedor je poznat i kao grad slikara, grad pjesnika, grad mnogih kulturnih manifestacija . . .
-Od kulturnih potencijala treba naglasiti da su današnji nosioci razvoja kulture u Prijedoru Muzej Kozare, Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“, Gradsko pozorište, Galerija 96, ali i mnoga kulturno-umjetnička društva. Muzej Kozare je bio jedno od središta kulturnog života na ovim prostorima. Prva muzejska postavka datira od 1895. godine, kada je muzej bio smješten u objektu poznatom pod nazivom Kapetanov konak, jednoj od najstarijih zgrada u Prijedoru. Muzej se od 1983. godione nalazi u sadašnjem objektu i bavi se proučavanjem i očuvanjem kulturnog nasljeđa ovoga kraja. Ovdje su svoja djela izlagali i mnogi autori: Milić od Mačve, Radovan Kragulj, Sreten Stojanović, Branko Miljuš, kao i mnogi drugi. Depadans Muzeja je Spomen-kuća porodice Stojanović: izložbeni prostor članova porodice Stojanović, prije svega dr Mladena, narodnog heroja, legende ovoga kraja i njegovog brata, akademika Sretena Stojanovića, začetnika savremene jugoslovenske skulpture. Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“ raspolaže knjižnim fondom od oko 40 hiljada naslova i predstavlja nezaobilaznu instituciju u obrazovnom procesu prijedorskih srednjoškolaca, ali i u procesu dodatnog obrazovanja. Ova ustanova organizator je raznih naučnih tribina i promocija. Inače, biblioteka je osnovana 1950. godine kao opštinska narodna biblioteka. Promijenila je mnogo lokacija i trenutno se nalazi u zgradi Muzeja. Prijedorsko pozorište osnovala je grupa entuzijasta, zaljubljenika u pozorišnu umjetnost1954. godine. Pozorište je i prije rata bilo poznato po kvalitetu pozorišnih i muzičkih sadržaja, donedavno amatersko, a danas ima status gradskog pozorišta. Pozorišni radnici ovoga grada bili su začetnici festivala pozorišta RS, pod nazivom „Kočićeva srpska scena“, uz učešće najboljih pozorišnih grupa iz cijele RS i regije. Za svaku pozorišnu sezonu ova pozorišna kuća pripremi neku od premijernih izvedbi. „Galerija 96“ najmlađa je kulturna ustanova u gradu i nastala je saradnjom gradske uprave gradova Prijedor i Trento iz Italije, te Karitasa iz Hamburga. Za kratko vrijeme stekla je ogromnu afirmaciju priređujući izložbe značajnih autora, koncerate klasične muzike, promociju knjiga. Svemu ovome treba dodati i „Književne susrete na Kozari“, Likovnu koloniju, te sportne manifestacije, među kojima je na prvom mjestu „Petrovdanski padobranski kup“ i slične.
Grad Prijedor može se pohvaliti i značajnim spomenicima sakralne kulture
-Svakako. Među tim spomenicima na prvom mjestu su crkve brvnare, koje su karakteristične za ovo područje, odnosno za potkozarsku regiju. U okolini Prijedora, odnosno u selima Marićka, Omarska, Busnovi, Jelićka i Rakelići, ove crkve datiraju iz 19 vijeka, a crkva u Jelićkoj je proglašena nacionalnim spomenikom. U ovom kontekstu ne treba zaboraviti ni čaršijsku džamiju u Prijedoru, koja je obnovljena prije nekoliko godina.
VELIKE MOGUĆNOSTI RAZVOJA
Sasvim sigurno ne postji ni jedna oblast u kojoj su sve razvojne mogućnosti iscrpljene do kraja.
-Integralnom strategijom razvoja grada Prijedora, za naredni dvadesetogodišnji period, obuhvaćeni su i dalji pravci razvoja turizma, s posebnim naglaskom ne neke nove turističke ponude. Što se tiče seoskog turizma, trenutno u gradu postoje preduzetničke inicijative za pokretanje seoskog i eko- turizma. Domaćinstva koja se bave ili se žele intenzivnije baviti ovom vrstom turizma okupljena su u Udruženju „Promotur“. Evidentiran je znatan broj poljoprivrednih proizvođača sa prepoznatljivom propizvodnjom tradicionalih poljoprivrednih proizvoda: sir, kajmak, marmelade, sokovi i druge prerađevine od voća, među kojima
su i prirodne rakije, koji pokazuju interes za ovakvu djelatnost. Poljoprivredna proizvodnja i dalje bi im ostala primarna djelatnost, a kroz seoski turizam, kao sekundarnu djelatnost, mogli bi plasirati dio svojih proizvoda. Neki od njih zainteresovani su i za pružanje usluga smještaja, odnosno noćenja.
Još prije trideset i više godina seoski turizam se pojavio kao jedna od „velikih neiskorištenih mogućnosti“. U čemu je problem?
-Najveći problem je zakonska regulativa vezana za registraciju seoskih domaćinstava za seoski turizam. Dio problema koji su se odnosili na fiskalizaciji seoskih domaćinstava zainteresopvanih za seoski turizam riješen je uz pomoć prijedorske kancelarije Privredne komore, ali je ostao još jedan mali problem pri registraciji u Poreskoj upravi i to zbog šifre djelatnosti. I taj problem pokušavamo riješiti uz pomoć Privredne komore. Drugi problem sa kojim se susrećemo je nedostatak finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju aktivnosti koje su planirane po strategiji i programu rada, a namijenjena su za obuke ljude iz seoskih domaćinstava koja bi se bavila i turističkom djelatnošću. Biciklizam je nešto novo što u turističku ponudu uvodi Turistička organizacija Prijedora. Biciklizam je popularan u Evropi i svijetu i Turistička organizacija je na osnovu Studije biciklističkih ruta na području grada Prijedora, definisala 13 pravaca. Cilj je razvoj i unapređenje biciklističkog saobraćaja i biciklizma kao sporta na teritoriji grada i povezivanje u granicama Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, sa okruženjem, ali i očuvanje prirode.
Šta će to sve i Prijedorčani, ali i budući turisti moći obići biciklom?
-Kao što sam rekla, studijom je definisano 13 ruta na području grada, a na planinmi Kozari postoje tri mont-bajk rute i jedna međunarodna biciklistička staza „Kozara jedan“. U toku je obilježavanje bicilkističke rute koja povezuje pet crkvi: u Omarskoj, Jelićkoj, Marićkoj, Busnovima i Rakelićima. Ove godine planirano je i obilježavanje rute koja će povezivati stare vodenice: od Prijedora preko LJubije do Miske Glave. Obilježavanjem biciklističkih ruta i njihovom promocijom dobićemo novi turistički proizvod koji će biti uvršten u turističku ponudu.
Predviđa li se povezivanje subjekata, direktno ili indirektno, vezanih za turizam u neku asocijaciju?
-Stvaranje mreže zainteresovanih preduzetnika, udruženja poljoprivrednih proizvodđača, sportskih klubova i sličnih asocijacija – kroz identifikaciju asortimana, običaja, kulture, i kreiranje turističke ponude, a sve s ciljem unapređenja turizma. Manifestacioni turizam, omladinski i sportski turizam, stvorio bi lanac vrijednosti turističke ponude, koji bi trebao biti zajednički predstavljen na tržištu. Kreiranje turističkih paketa zavisi od starosne strukture posjetilaca, zajedničkim interesima za pojedine sadržaje i brojnosti turističkih grupa. U tim paketima neophodno je što bolje i kvalitetnije promovisati sve turističke vrijednosti. Jednom riječju kvalitetno prezentovati grad; turističke sadržaje i ponude.
PROMOCIJE NIKAD DOSTA
Turistička organizacija kreirala je svoje promotivne materijale na vebstranici, ali je jedan od neophodnih vidova promocije i uspostavljanje info-centra kako bi posjetioci grada Prijedora, na jednom mjestu dobili, sve informacije o turističkim sadržajima. Sastavni dio promotivnih materijala koje koristimo na sajmovima su prezentacije putem elektronskih uređaja, ali i sedam različitih dvojezičnih brošura, razglednice i ostali štampani materijali. Osim veb-stranice, od ove godine Turistička organizacija koristi besplatnu aplikaciju pod nazivom Grad Grijedor, na kojoj turisti mogu dobiti i sve informacije kojih nema na veb-stranici, tipa: gdje jesti, gdje spavati, gdje se frizirati, gdje naći veterinara, automehaničara, taksi službu i slično. U promovisanju turističkih potencijala nezaobilazna je i uloga medija svih vrsta.
Koliko u svemu može pomoći resorno ministarstvo?
-Ministarstvo trgovine i turizma u nekoliko navrata je provodilo projekat paketa. Jedan od posljednjih bio je paket školskih ekskurzija, sa određenim aranžmanima. Mi smo proveli prezentaciju za sve osnovne škole. U toku prezentacije nailazili smo na razne reakcije: neko je bio oduševljen što će pet dana provesti na području Republike Srpske, a neki učenici su ipak željeli da idu na more. Nedavno je kreiran još jedan novi paket koji treba da promovišemo. Riječ je o produženom boravku, odnosno produženom vikendu. Ovaj paket se nudi sindikalnim organizacijama da za zaposlene nađu odgovarajuće povoljne aranžname u turističkim destinacijama na području Republike Srpske. Takođe ćemo se angažovati i na produženju turističke sezone.
Prijedor godišnje posjeti oko deset hiljada gostiju. Za sredinu kao što je Prijedor sa značajnom turističkom ponudom, koja bi se još mogla obogatiti, to je skroman broj. Problem je u tome što se agencije koje su sada registrovane najčešće ne bave, receptivnim turizmom, odnosno dovođenjem turista u Prijedor. Većina njih Prijedorčanima nudi aranžmane za neke druge destinacije. Dok god je tako, Prijedor će tavoriti sa prihodima od turizma, pogotovo u godinama sa nepovoljnim vremenskim prilikama, kao što je ova, u kojoj su brojne posjete Nacionalnom parku „Kozara“ otkazane zbog padavina.
Tekst – Kozarski vjesnik
Foto – Aleksandar Drakulić