Nastavljamo sa našom Ekološkom patrolom koju internet portal www.prijedordanas.com realizuje u saradnji sa Brankom Stojanovićem, diplomiranim inžinjerom ekologije iz našeg grada.
Radi se o serijalu tekstova koji će biti posvećeni ekologiji na području Prijedora a želja nam je da barem malo skrenemo pažnju na ekološku svijest naših sugrađana i damo svoj skroman doprinos očuvanju prirode.
Sa moje tačke gledišta, a vjerovatno i mnogih Prijedorčana, sam ulazak u neki grad bi trebao da prijatno iznenadi ili oduševi svakog posjetioca koji ili prolazi ili će da ostane u tom gradu.
Ne tražeći neke velelepne građevine ili sama čuda moderne arhitekture u vremenu u kojem se danas nalazimo, dovoljno bi bilo da ostavimo prirodi neka se pobrine za ljepotu.
Nju sigurno imamo a pruža nam osjećaj koji bi svakako oduševio i sve one ljude koji su je vidjeli prvi put.
Radi se o prelijepoj rijeci Sani, njenim pritokama, oranicama, poljima i brdima Potkozarja.
Ono što mnogi zapaze kada idu iz pravca Novog Grada i prođu skretanja za Dragotinju, jeste izvor sa pitkom vodom.
Poslije dosta godina izvor je renovirala firma „Prijedorputevi“ i poklonila ga ljudima dobre volje, ali po svemu viđenom u okolini, ne i dobre namjere.
Gledajući sve ovo ne mogu da vjerujem da neko ko dođe po vodu koja život znači, ostavi otpad u samoj blizini ovog mjesta.
Fotografije koje vidite govore dovoljno, tako da možete sami da prosudite kakvi ljudi treba da budu da bi ovo činili.
I drugima, ali i sami sebi.
Kultura i pristojnost se nose iz kuće, nemaju veze ni sa politikom, vjerom ili nacionalnošću.
Kako objasniti da je otpad u blizini izbora pitke vode postala naša svakodnevica?
Šta će misliti ljudi koji prvi put dolaze u naš grad o nama kad vide ovakve prizore pored izvora pitke vode?
Šta će prenijeti kada se vrate u svoj grad?
Zar je toliko teško odložiti otpad na adekvatna mjesta?
Zbog čega postoji želja u ljudima za uništavanjem resursa koji nama svima znače?
Šta sutra da očekujemo od naše djece koja gledaju ovakve prizore i odrastaju u neredu?
Da li ste znali:
Reciklaža plastike
Svakodnevno koristimo i srećemo razne vrste plastike koje se razlikuju po kvalitetu, čvrstoći, transparentnosti, boji i drugim karakteristikama. Svaka vrsta plastike, bez obzira na pomenute karakteristike, se proizvodi od nafte, prirodnog gasa ili uglja. Najuočljivija plastična ambalaža su svakako plastične flaše koje svakodnevno upotrebljavamo. Baš ova ambalaža ja najreprezentativniji primer kako ambalaža povećava zapreminu u velikoj mjeri, dok maseno nema značajnih promena. Plastika se u prirodi razgradi za oko 500 godina, 11% na deponijama zauzima plastika, a procjenjuje se da čak 7-8% svjetskih zaliha fosilnih goriva odlazi na proizvodnju plastike. Reciklažom plastike proizvodi se sirovina za nove proizvode, štedi se električna energija, smanjuje se potrošnja fosilnih goriva i što je najvažnije čuva se životna sredina. Reciklažom jedne plastične flaše uštedi se 3,5 kW električne energije, što je dovoljno da sijalica od 100W svijetli punih 35 sati.
Ekološki rječnik:
Fantomska struja
Ova struja se crpi iz mreže kada je uređaj uključen ali se ne koristi. To su, na primer, štampači, punjači mobilnih telefona, televizori i kompjuteri. Lak način rješenja ovog problema su produžni kablovi sa prekidačem koji isključuje protok struje. Takvo ulaganje se isplati jer fantomska struja čini 5 odsto računa jednog domaćinstva.
Sve Vaše fotografije, sugestije, kritike i pohvale šaljite putem e-maila desk@prijedordanas.com ili porukom na našem FACEBOOK PROFILU i postanite dio Ekološke patrole.
Tekst i foto – Branko Stojanović/Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com
Prva ekološka patrola
Druga ekološka patrola
