blanik kup arhiva (2)“Blanik kup” je jedino preostalo takmičenje ovog tipa u Bosni i Hercegovini, a ove godine će se održati jedanaesti put na aerodromu “Urije” kod Prijedora.

Ideja za održavanje takmičenja se javila prije jedanaest godina, a osnovni povod je bila želja prijedorskih entuzijasta da se i nakon rata nastave baviti ovim sportom.

“Ideja za ‘Blanik kup’ javila se 2005. godine. Pošto u Bosni i Hercegovini niko ništa nije radio, savez je bio u raspadu, došli smo na ideju da napravimo okupljanje u kojem će učesnici izdvojiti minimalna sredstva, a učestvovati u jedriličarskom takmičenju. Ostala takmičenja su veoma skupa, traju po 15 dana i potrebno je oko 5.000 KM da bi se otišlo na tamičenje. Mi smo se potrudili da učesnici plate najviše 50 evra, takmiče se i nakon nadmetanja prisustvuju druženju, koje je već postalo tradicionalno. Prve godine bilo je petnaestak jedriličara. Tada su u Bosni i Hercegovini postojala četiri ‘Blanik kupa’, nakon dvije godine dva, a sada samo postoji ovaj naš koji se održava u Prijedoru”, rekao je jedan od osnivača “Blanik kupa” i dugogodišnji jedriličar Milan Marković i dodao:

blanik kup arhiva (3)“U posljednjih godinu dana jedriličarstvo u BiH je doživjelo ekspanziju. Počeli su da rade klubovi u Banjaluci, Tuzli, Livnu i Bihaću, koji su jedno vrijeme pauzirali. Sada su počele sa radom i njihove škole jedriličarstva. Poslije 15 godina pojavili su se kandidati koji su položili i dobili dozvolu za bavljenje jedriličarstvom”.

Marković objašnjava šta je cilj trke jedriličara:
“Zanimljivo je da se Livnu organizuje trka jedrilica, jer su tamo najpovoljniji vremenski uslovi za let. Sam cilj trke i jedriličara je da se preleti što veća razdaljina za što manje vremena.”

U Prijedoru je drugačije – takmičenje se održava u preciznom slijetanju jedrilicom, a osnovni cilj je da jedrilica sleti u zamišljeni pravugaonik širine deset metara i dužine trideset metara.

blanik kup“Svi se takmičimo u jedrilicima Blanik, cilj je da se zaustavimo u zamišljenom polju od 30 metara, odnosno na nultoj liniji. Onaj koji pređe liniju dobija određeni broj bodova kazne u zavisnosti od dužine prelaska, ko najmanje pređe liniju pobjeđuje. Polje je široko deset metara, a brzila letjelice je oko 70 i 80 km, a treba se zaustaviti u zamišljenoj lini od metar, što je veoma komplikovano”, ističe iskusni jedriličar iz Prijedora.

Ove godine se očekuje oko 40 takmičara iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije. Vjerovatno bi bilo mnogo više učesnika da se BiH nalazi u Evropskoj uniji, jer bi tada jedriličari mogli da dođu na takmičenje sa svojom letjelicom, ali je za sada to neizvodljivo.

“Jedriličarstvo postaje veoma popular sport u Evropi. Predstavlja sjojevrsnog nasljednika jedriličarsva na vodi. To je sport bogatih, najviše je napredovao, jer danas postoje jedrilice koje koštaju 150.000 evra i više i imaju svoj motor što omogućava let od nekoliko hiljada kilometara i povratak na svoj matični aerodrom, a to je veoma primamljivo”, ističe Marković i dodaje:

“Ovaj sport svoje korijene vuče još od monoplana i pokušaja ljudi da lete. Razvojem tehnologije razvija se i ovaj sport i danas postoje jedrilice koje mogu da lete nekoliko hiljada kilometara, posjeduju svoj motor, ali su i veoma skupe. Do najveće ekspanzije dolazi tridesetih godina 19. vijeka, kada se let i letenje počinje koristiti u vojne svrhe. Ovaj sport je najpopularniji u SAD-u, Njemačkoj, Poljskoj i Rusiji, ali se danas i ostale bogate zemlje i njihovo stanovništvo počinju baviti ovim sportom.

U Prijedoru postoji klub u kojem su zajedno piloti, padobranci i jedriličari. Svako ima svoj račun u banci, tako da smo svi ekonomski nezavisni i slobodni. Aerodrom nam je zajednički, svi ga koristimo i brinemo se o njemu”.

“Blanik kup” se održava 27. i 28. avgusta.

Press RS