Bošnjačkoj djeci koja pohađaju Osnovnu školu „Kozarac“ u Kozarcu kod Prijedora u đačke knjižice i svjedočanstva upisan je bosanski jezik.
Potvrdio nam je to Mirzet Mujčić, direktor škole, rekavši da oni godinama u knjižice djeci upisuju bosanski i da nije bilo dileme da to ne urade i ove, jer im je već odavno odobreno da rade prema federalnom planu i programu. On smatra kako zbog toga sada ne bi trebalo biti nikakvih problema.
Bez problema
– Bitno nam je da su roditelji i djeca zadovoljni. Koristimo nastavni plan i program Unsko-sanskog kantona (USK). Pretpostavljamo da to što je u knjižicama bosanski jezik svi znaju, ali mislim da ne bi trebalo biti reakcija – smatra Mujčić, direktor Osnovne škole koju pohađa 340 učenika, od čega je ove godine bilo 40 maturanata.
S druge strane, bošnjačkoj djeci koja nastavu pohađaju u prijedorskim područnim školama u Čarakovu, Zecovima, Rizvanovićima i Hambarinama matične škole „Dositej Obradović“ iz Prijedora u svjedočanstvima i knjižicama već je upisan ili će to biti, zavisno od škole do škole, “jezik bošnjačkog naroda”.
– Svi učenici devetog razreda koji izučavaju nacionalnu grupu predmeta iz područne škole na Hambarinama preuzeli su svoja svjedočanstva u kojim piše “jezik bošnjačkog naroda”. I to bez bilo kakvih problema. Nije bilo ni prekida nastave, niti bilo kakvih bojkota, a prema mojim saznanjima, ni roditelji nisu bili nezadovoljni – tvrdi Stevica Džogazović, direktor Osnovne škole “Dositej Obradović“.
“Sve jasno”
Mirsad Duratović, član Vijeća roditelja područne škole u Rizvanovićima i otac dječaka koji ove godine završava peti razred, koji je inače odbornik u Skupštini grada Prijedora, nakon opaske “šta se tu može reći, što još nije rečeno“, konstatira da je „stvar jasna kao dan“.
– Pokušava se izbrisati svako obilježje države na ovom području koje se naziva RS. A, između ostalog, to je i jezik. Činjenica da se u školi u Kozarcu u knjižice bošnjačkoj djeci upisuje bosanski, a u ostalim područnim školama “jezik bošnjačkog naroda “govori o tome da ne postoji pravni osnov da se ovaj drugi naziv nametne i institucionalno, jer da ima pravni osnov, resorni ministar bi u krajnjem zabranio upisivanje bosanskog jezika – kaže Duratović.
Na potezu bošnjački predstavnici
– Postavljam pitanje hoće li srednje škole prihvatiti svjedočanstva u kojima stoji bosanski jezik ili će djecu vratiti kućama. Od roditelja i učenika ne treba tražiti da sami iznesu taj teret, već od nadležnih, prvenstveno bošnjačkih predstavnika u Narodnoj skupštini RS, Vijeću naroda RS, od kojih treba krenuti inicijativa organizirana na cijelom području RS, a ne da se ta priča koristi u predizborne svrhe i samo na određenim prostorima – smatra Duratović.
U pet sela samo petero djece
Duratović posebno dodaje kako mu smeta to što se niko ne pita zašto je u prve razrede pet bošnjačkih sela, poput Rakovčana, Rizvanovića, Bišćana, Alagića i Čemernice kod Prijedora, upisano samo petero djece.
Dnevni avaz
