Udruženje logoraša “Prijedor 92” pokrenulo je inicijativu za postavljanje spomen-ploča s imenima ubijenih Prijedorčana nesrpske nacionalnosti u javnim preduzećima i institucijama u Prijedoru, u kojima su bili zaposlenici do 1992. godine.
Predsjednik ovog udruženja Mirsad Duratović kazao je da su u nekoliko prijedorskih javnih preduzeća i u zgradi MUP-a postavljene, od rata do danas, spomen-ploče s imenima bivših radnika, ali samo onih koji su poginuli kao pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS).
On ističe da nema spomen-ploča s imenima bivših radnika koje su kao civile 1992. godine ubili pripadnici
VRS-a ili prijedorske policije u nekom od prijedorskih logora ili kod njihovih kuća.
Duratović navodi da je 20. avgusta ove godine prvi zahtjev upućen prijedorskoj bolnici za postavljanje spomen-ploče ubijenom medicinskom osoblju nesrpske nacionalnosti.
– U ljeto 1992. ubijeno je osam prijedorskih ljekara i osam drugih medicinskih radnika nesrpske nacionalnosti koji su bili zaposlenici bolnice Prijedor – kazao je Duratović.
Po njegovim riječima, osim u prijedorskoj bolnici, spomen-ploče su postavljene i u drugim javnim institucijama i preduzećima kao što su, na primjer, policijska stanica Prijedor, Pošta, Elektroprivreda, Komunalno preduzeće i Vodovod, Autotransport, te pred upravnom zgradom Rudnika željezne rude Ljubija u centru Prijedora.
– Na spomen-pločama su ispisana imena bivših radnika, ali samo onih koji su poginuli kao pripadnici VRS-a. Spomen-ploče su postavila navedena preduzeća u saradnji s boračkom organizacijom iz Prijedora – navodi Duratović.
On postavlja pitanje zašto nema spomen-ploča i imena civilnih žrtava rata na postavljenim pločama.
Duratović ističe da žrtve zaslužuju da se njihovo stradanje dostojno i vidljivo obilježi. Po njegovim riječima, ovo što se danas provodi na terenu je “treći zločin nad žrtvama”.
– Prvi zločin je njihovo ubistvo, drugi je skrivanje njihovih posmrtnih ostataka i više od dvadeset godina, a treći zločin su ove zabrane obilježavanja i ignorisanje njihovog stradanja – kaže Duratović, te dodaje da se na ovaj način pokušavaju promijeniti istorijske činjenice o ratnim zločinima u Prijedoru.
On smatra da su ove spomen-ploče po raznim organizacijama bez imena bivših radnika nesrpske nacionalnosti i sve zabrane podizanja spomenika u gradu Prijedoru i bivšim logorima “jasan dokaz da ova zajednica još nije spremna da se suoči sa svojom prošlošću”.
– Svi ovi spomenici su trenutno u funkciji pravljenja žrtve od srpskog naroda u Prijedoru kako bi se prikrili, umanjili i opravdali ratni zločini koje je počinila VRS i prijedorska policija – kazao je Duratović.
Prema njegovim riječima, do danas su za zločine u Prijedoru osuđene 42 osobe, među kojima je 26 pripadnika prijedorske policije.
– Trenutno se vodi 25 procesa za ratne zločine počinjene u Prijedoru, a u toku su i mnoge istrage za ratne zločine počinjene u Prijedoru – kazao je Duratović.
Direktor Opšte bolnice Prijedor Mirko Sovilj je kazao Feni da je dobio zahtjev Udruženja logoraša “Prijedor ’92” koji se odnosi na postavljanje spomen-ploče za stradale zdravstvene radnike nesrpske nacionalnosti.
Naveo je da će zvanično odgovoriti ovom Udruženju, iznoseći mišljenje da zdravstvene ustanove ne bi trebale da budu mjesta gdje se to pitanje treba rješavati.
Sovilj kaže da se u navedenom zahtjevu pozivaju na Hipokratovu zakletvu.
– Ova zdravstvena ustanova je svoju funkciju u potpunosti obavila i u našoj ustanovi Hipokratova zakletva je visoko postavljena. Sve ono što smo mi trebali da odgovorimo zadatku u bilo kojim uslovima, i u uslovima ratnih dešavanja i poratnim dešavanjima, apsolutno tvrdim da ovdje nije bilo nikakvih niti diskriminacija niti bilo kakvog razmišljanja o tome kako se pacijent zove – kazao je Sovilj.
Dodao je kako misli da je pitanje obilježja nešto što se ne treba rješavati po zdravstvenim ustanovama, niti pojedinačno.
– Mislim da bi o tome trebalo da daju riječ zakonodavni organi na određenim nivoima i da se to pitanje riješi na jedinstven način. Sve do tada je pokušaj da se upotrijebi, da ne kažem, zloupotrijebi ta osjetljivost, senzibilnost zdravstvenih ustanova. Prema tome, mislim da je ovo pitanje koje bi trebalo odložiti i rješavati ga na drugi način – kazao je Sovilj.
Upitan da li u prostorijama bolnice postoji spomen-ploča na kojoj su imena poginulih zdravstvenih radnika samo srpske nacionalnosti, Sovilj je odgovorio da je ta ploča “postavljena negdje 1996. godine, na kojoj stoji da su poginuli u borbi za Republiku Srpsku”.
– Na ovoj ploči nisu baš samo pripadnici srpske nacionalnosti. Bilo ko da dođe to će vidjeti. Na ploči su i poginuli hrvatske nacionalnosti. Da je bilo, da kažem, i muslimanske nacionalnosti, bilo koje druge, sigurno bi bili postavljeni. Ali kažem vam, na ploči je istaknuto da su to stradali u borbi za Republiku Srpsku – kazao je Sovilj.
FENA