Nedovoljna informisanost korisnika pomoći za poplavljene, manjak komunikacije između svih relevantnih subjekata i nepostojanje koordinacije među pružaocima pomoći najčešći su problemi koji se javljaju u procesu pomoći poplavljenima na području Prijedora, zaključeno je na javnoj raspravi, koju je organizovalo Udruženje građana “Don”.
Udruženje građana “Don” član je mreže “BRANA”, koja, uz podršku USAID-a, prati i analizira proces obnove šteta u 78 lokalnih zajednica pogođenih poplavama, prikuplja podatke o sredstvima namijenjenim obnovi, njihovom utrošku i o tome redovno informiše javnost kroz veb stranicu kreiranu u ove svrhe.
Direktor ovog udruženja Murisa Marić rekla je da je cilj javne rasprave o temi “Zadovoljstvo korisnika primalaca pomoći nakon poplava – informisanost građana o mogućnostima dobijanja pomoći” da prenese utiske građana i predstavnika institucija o pomoći koja je do sada dodijeljena, te da pruži informacije javnosti o mogućnostima dobijanja pomoći u budućnosti.
“Odziv, nažalost, pokazuje da nisu došli svi koji su nam rekli da će doći, a koji su direktno zainteresovani”, dodala je Marićeva.
Predstavnik mjesne zajednice Gomjenica Vlado Vuković rekao je da je na terenu više nezadovoljnih nego zadovoljnih i da je to bilo za očekivati s obzirom na razmjere štete koje je poplava nanijela.
“U mjesnim zajednicama nemamo niti dobijamo informacije, a za razne vrste pomoći saznajemo slučajno, od komšija. Tako je bilo situacija da neki dobijaju pomoć od više donatora, a neki ne dobiju ništa”, rekao je Vuković.
Predstavnik mjesne zajednice Raškovac Sabira Medić rekla je da se desetine kuća ili obnavljaju ili će biti obnovljene u ovom naselju teško pogođenom poplavama prošle godine, ali da se ljudi konstantno žale na izvođače radova.
“Očekivali smo da će ovdje danas biti i predstavnici izvođača radova da nas pogledaju u oči. Radovi stoje, a oni se ne javljaju na telefonske pozive. Toliko imamo pritužbi da je neodgovornost izvođača radova velika. Mi molimo gradsku upravu i donatore da provjere šta se dešava na terenu, jer ipak taj izvođač radova prima novac za te radove, a ne radi ih”, rekla je Medićeva.
Zamjenik gradonačelnika Prijedora Milenko Đaković podsjetio je da je uoči, tokom i poslije poplava grad Prijedor imao najorganizovaniji sistem djelovanja po ocjeni mnogih van ovog grada.
“Mislim da niko nije bio ni gladan ni žedan ni onemogućen da ode ljekaru. Što se tiče kasnije podjele pomoći, mora se razgraničiti pomoć od rješavanja problema. Ima stambenih jedinica na kojima je procijenjeno 27.000 KM štete, a iz Fonda solidarnosti Republike Srpske dobila su do 5.000 KM. Ali taj vaučer je samo pomoć za stambeno zbrinjavanje, a nije rješenje svih problema”, naglasio je Đaković.
On je pozvao sve sugrađane, koji imau probleme u procesu dodjele pomoći, da se jave u gradsku upravu nadležnim službama.
Koordinator USAID-ovog projekta “BRANA” za prijedorsku regiju Zoran Petoš rekao je da su predstavnici “Dona” do sada obišli veliki broj domaćinstava i sve javne ustanove, škole i objete koji su rekonstruisani u regiji.
“Puno donacija i novca je došlo u naš grad. Mi hoćemo na transparentan način da pratimo tok tog novca i zadovoljstvo korisnika”, rekao je Petoš.
USAID-ov projekat “BRANA” provodi se pod sloganom “Radikalno transparentni”.
Tekst – SRNA
Foto – Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com