Svakom štićeniku Doma za lica sa invaliditetom Prijedor mora se omogućiti da razvija sve dimenzije svoje ličnosti u okviru svojih mogućnosti i da dostigne svoj maksimum , ističe vršilac dužnosti direktora ove ustanove Nikola Vujasinović.

“Počeli smo se otvarati ka lokalnoj zajednici da bismo se izborili protiv stigme i animoziteta na koje ponegdje nailazimo. Čak ima i pogrdan naziv za našu ustanovu, a to nam jako smeta. LJudi misle da ovdje žive neki nasilnici, a ovdje su djeca, bez obzira na to koliko godina imaju”, objašnjava Vujasinović za Srnu.

On je naveo da socijalni radnik, njegovatelj, radni terapeut, defektolog i psiholog izvode grupe štićenika u šetnje i obilazak grada i na izlete, kao vid nagrade.

Unutar ustanove, njegovatelji organizuju rođendanska slavlja štićenicima kojima odnedavno prisustvuju i zaposleni u upravi i administraciji.

“Da vam je samo vidjeti tu radost! Jedan štićenik sada stalno govori kako mu je direktor bio na rođendanu. Bili su na izletu na Kozari, a sad je u planu Moštanica. Stalno zapitkuju – kada će to biti. Znaju se čuditi, znaju se radovati, znaju biti radoznali. Mi ih i zovemo `djeca`, pa tako poručujemo i svim sugrađanima da to imaju na umu”, napominje Vujasinović.

On ističe da će nekoga ta otvorenost prema zajednici upravo opredijeliti da svog člana porodice povjeri ovoj ustanovi, kao i otvaranje putem društvenih mreža gdje se mogu vidjeti razne aktivnosti i kapaciteti i potencijali ustanove.

“Imamo dosta štićenika koji vole fudbal. Planiramo odlazak na utakmice `Rudara`. Ja se sjećam vremena kad je ovdje bio Fudbalski klub `Žitopromet`, odrastao sam u blizini, a oni iz doma dolazili su da gledaju utakmice”, rekao je Vujasinović.

On kaža da je ustanova poluotvorenog tipa, da ima štićenika sa blagim smetnjama koji se samostalno mogu kretati, imaju svoj džeparac i znaju sa novcem. “Najčešće kupuju ćevape”, priča Vujasinović kroz osmijeh.

Dom trenutno ima 165 štićenika u dobi od 12 do 74 godine /iz Republike Srpske 149, Federacije 11, Hrvatske četiri i Crne Gore jednog/, a ukupan kapacitet je 220. Zapošljava 72 radnika, a po programu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske odobren je prijem jednog pripravnika, radnog terapeuta.

“U poljoprivrednoj sezoni bavimo se povrtlarstvom i voćarstvom na vlastitim zasadima, a, sada, dolaskom lošijeg vremena, uvodimo nove sadržaje poput art ili muzičke sekcije kao vidova okupacione terapije. Tu je i radna terapije koja je od izuzetnog značaja za podizanje nivoa samostalnosti i funkcionalnosti”, objašnjava Vujasinović.

On najavljuje izradu projekta za stanovanje uz podršku, budući da je deinstitucionalizacija savremeni trend kad je u pitanju zaštita lica sa razvojnim smetnjama.

“Imamo dovoljno prostora. Ideja je da se sagrade bungalovi u kojima bi živjeli korisnici za koje stručne službe procijene da su sposobni za samostalno funkcionisanje, a uz podršku naše ustanove”, rekao je Vujasinović.

Od kratkoročnih planova, ističe, tu je završetak šest započetih projekata poboljšanja infrastrukture i opremanja doma, te izrada projekta i izgradnja senzorne sobe, a uz sve to i planska promocija ustanove.

On precizira da se ustanova finansira grantom Vlade Republike Srpske i uplatama centara za socijalni rad za štićenike iz svojih lokalnih zajednica, što je, prema njegovim riječima, dovoljno za stabilno funkcionisanje, ali ne i za investicije, razvoj i inovacije.

“To su zagarantovani prihodi, a sve preko toga obaveza je menadžmenta. Pratićemo sve javne pozive i prijavljivati projekte na sve dostupne domaće i strane fondove”, rekao je Vujasinović.

Osim saradnje sa Centrom “Sunce” koji je blagodet od ustanove za jedan grad, kaže Vujasinović, ostvaruju i saradnju sa srednjom i visokom medicinskom školom.

On naglašava sa je među rioritetima i stalna edukacija i stručno usavršavanje zaposlenih.

“Imam povjerenje u radnike. Očekujem samo da rade svoj posao i da ga rade profesionalno. Više od toga od njih neće niko tražiti. Zajedno ćemo stvarati atmosferu međusobnog povjerenja da bi se i rukovodstvo i radno osoblje na osnovu svoga rada i odnosa prema ljudima doživljavali u lokalnoj zajednici kao autoritet i primjer drugima”, rekao je Vujasinović.

SRNA