Memorijalni muzej na Mrakovici nizom aktivnosti obilježava 80 godina Bitke na Kozari u saradnji sa brojnim institucijama i otvara teme koje su se dugo obilazile, a daje im se znača u godini jubileja – stradanje civila i stradanje žena, izjavila je viši kustos ovog muzeja i rukovodilac sektora kulturno-istorijskog nasljeđa u Nacionalnom parku Kozara Marina LJubičić Bogunović.
“Aktivnosti oko obilježavanja ovog istorijski veoma važnog datuma rasporedili smo tokom čitave godine, jer nije dovoljno da se samo jedan dan podsjetimo na tragediju Kozare. Želimo da podsjećamo na Kozaru tokom cijele godine, da je usadimo duboko u našu svijest”, rekla je Bogunovićeva Srni.
“Kozara 1942” naziv je multimedijalne izložbe koja će u Memorijalnom muzeju na Mrakovici biti otvorena u četvrtak, 30. juna, u saradnji Nacionalnog parka Kozara i Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Biće otvorena do jeseni, a nakon toga postavljena u Beogradu, a potom će obići i veliki broj gradova u Republici Srpskoj.
“Stalna postavka `Kozara u narodno-oslobodilačkoj borbi`, egzistira od 2012. godine i već je dobro poznata. Smatrala sam da je neophodno da muzej ponudi nešto novo, pogotovo što se stalnom muzejskom postavkom o veoma kompleksnoj temi kakva je Kozara nikad ne mogu obraditi sve pojedinosti do kraja onako kako biste htjeli. Jedini način je da pravimo ovakve tematske izložbe, da se posvetimo jednoj užoj problematici Kozare u Drugom svjetskom ratu”, rekla je Bogunovićeva.
Ona je podsjetila da je prošle godine ovaj muzej u saradnji sa Javnom ustanovom “Spomen-područje Donja Gradina” priredio izložbu posvećenu Jasenovcu i onome šta se dešavalo civilima nakon što su odvedeni sa Kozare.
“Ove godine se vremenski vraćamo korak unazad i obrađujemo šta im se dešavalo kroz trajanje same bitke. Fokus smo stavili na pojedinca. Pokušali smo dočarati tragediju, ali na jedan lakši način. Treba uzeti u obzir činjenicu da ne reaguju svi jednako na potresne fotografije. Sad smo htjeli ponuditi postavku koju može da pogleda svako, a koja će opet donijeti tu tragediju na pravi način”, navela je Bogunovićeva.
Ona je naglasila da muzej ima biblioteku i arhivsku građu sa oko 20.000 dokumenata, da oni služe za istraživanje i pisanje stručnih radova i zastupljeni su u literaturi, ali nisu prikazivani posjetiocima, a sada su izabrani oni koji su za godinu jubileja najzanimljiviji.
“Možda je sad i najbolje vrijeme za to jer se slobodnije o tome govori, arhivi se otvaraju, istraživanja napreduju, a sve što jedan istoričar ponudi, to je utemeljeno, dokumentovano i provjerljivo. Ovom izložbom prezentujemo dosta nove istorijske građe koju muzej posjeduje, a koju nije bio u prilici da pokaže, zbog stalne postavke. Sada su došli na red predmeti za koje smo procijenili da zaslužuju fokus”, pojasnila je ona.
Nova postavka posvećena je stradanju civila i prate je srpsko-engleski katalog i knjiga “Kozara 1942. godine: Odabrana svedočanstva i dokumenti”, a zajednički projekat mrakovičkog i Muzeja žrtava genocida podržali su Ministarstvo kulture i informisanja Srbije, “Telekom Srbija” i Fondacija Muzeja žrtava genocida.
“Prošle sedmice bili smo domaćini stručnog skupa `Genocid nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ i ustanak, Kozara 1942-2022` u saradnji sa Republičkim centrom za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, tako da se oko svih stvari koje želimo realizovati u ovoj godine stvorila lijepa energija i svi koje smo željeli za saradnju odmah su pristajali”, dodala je Bogunovićeva.
Ona je istakla i saradnju sa Muzejom Kozare u Prijedoru i “Spomen-područjem Donja Gradina” na publikaciji o ženama Kozare, gdje je znatnu podršku dao i grad Prijedor, da je u planu i objavljivanje biografija jedne žene Kozare, bake koja je bila nepismena, ali čija narativna sposobnost podsjeća na Branka Ćopića, te da će u saradnji sa Razvojnom agencijom grada Prijedora “Preda” Bitka na Kozari dobiti i format virtuelne realnosti.
… nastaviće se
SRNA
Foto – Nikola Radosavljević