Šumsko gazdinstvo “Prijedor” jedno je od rijetkih u Srpskoj koje je u godini virusa korona u cjelosti ispunilo, a i prebacilo i plan sječe i plan uzgoja, i četvrtu godinu zaredom ostvarilo najbolje rezultate od svih gazdinstava preduzeća “Šume Republike Srpske”, rekao je direktor prijedorskog gazdinstva Saša Bursać.

“U 2020. godini bilo je zaustavljeno tržište zbog zatvorenih granica, bio je otežan plasman i unutar zemlje, ali je naša najveća satisfakcija da nam nije propao nijedan jedini šumsko-drvni sortiment, iako smo sasjekli sve što smo planirali, čak i više od toga”, rekao je Bursać Srni.

Zbog postignutih rezultata, kao i činjenice da visina plata u ovom gazdinstvu nije mijenjana 20 godina, prijedorsko gazdinstvo tražilo je povećanje cijene rada i za prošlu i za ovu godinu sa 130 na 150 KM, koje bi se moglo servisirati trećinom svoje dobiti, ali uprava i nadzorni odbor nisu odobrili.

“Moramo ostati u okviru javnog preduzeća, ali funkcionisanje po sistemu spojenih posuda nije dobro. Strogo vodimo računa o svakom feningu i uz domaćinsko poslovanje svaka firma može dobro poslovati, naročito mi koji koristimo prirodni resurs kojeg imamo dovoljno i koji je obnovljiv”, ocijenio je Bursać.

On je naveo da prijedorsko gazdinstvo ima i brojne specifičnosti, a na prvom mjestu razuđenost u organizacionom i teritorijalnom smislu, sa jednom direkcijom, pet šumskih uprava, u šest lokalnih zajednica i sa desetinama kilometara međuentitetske linije razgraničenja, kao i rad na dubokim zemljištima i rad sa niže vrijednim sortimentima sa prosječnom cijenom od 87 KM po metru kubnom.

Bursać je dodao da su otvoreni i prema Gradišci i Banjaluci i imaju veliki broj izvoznih puteva od kojih mnogi prolaze kroz minska polja, a njima prolaze šumokradice, te ih je teško hvatati.

“Nekada uspijevamo zajedno sa federalnim i sa institucijama Unsko-sanskog kantona uraditi zajedničke akcije, a nekada ne. U pitanju su složene procedure i dok ih sprovedemo, šumokradice to u međuvremenu čuju, pa odmah ili redukuju aktivnosti ili se prebace na drugi teren. Ipak, štete su svedene na minimum – nekoliko desetina kubika”, pojasnio je Bursać.

Prema njegovim riječima, ŠG “Prijedor” sa 230 zaposlenih nije pretrpano radnicima, plata se isplaćuje od 2. do 4. u mjesecu za prethodni mjesec, obaveze se redovno izmiruju, a nekad se nije mogla zdravstvena knjižica ovjeriti, dugovanja i potraživanja su približno istog iznosa i nema neplaćenih faktura starijih od mjesec dana.

“Kad sam prije četiri godine preuzeo dužnost, zatekla me faktura od 965.000 KM za ovaj prostor, kao i brojni dugovi prema dobavljačima, izvođačima, radnicima i državi. Za godinu i po postali smo likvidni, a za dvije i po godine i stabilni, bez dugova, sa isplaćenim prostorima i obavezama prema svima”, naveo je Bursać.

On je napomenuo da su u potpunosti obnovili vozni park i tako uštedjeli ogromne troškove održavanja starih vozila.

ŠG “Prijedor” je u posljednje četiri godine izgradilo ili rekonstruisalo desetak mostova i više od 30 kilometara šumskih kamionskih puteva kojima mogu ići i mala vozila, jer bez prave šumske komunikacije nema ni prave eksploatacije.

Bursać, koji je inženjer šumarstva, a 13 godina radu u ŠG “Prijedor”, smatra da izvanrednim rezultatima gazdinstva doprinosi i to što više vremena provodi na terenu, pa očekuje od uprave da im zbog kontinuiteta u rezultatima dozvoli više povremene radne snage i da više uvaži njihovo mišljenje kada je riječ o kupcima sortimenata.

“Mi nemamo pravo glasa ni u raspodjeli sortimenata i ugovaranju, pa ne možemo ni ispoštovati neke lokalne drvoprerađivače zato što postoje prioriteti koje određuje uprava”, zaključio je Bursać.

SRNA