Mještani Raškovca u Prijedoru ogorčeni su što se decenijama ne rješava pitanje otvorenog gradskog kolektora, koji prolazi kroz ovo naselje, kao i brojnih deponija sa obližnjeg Prijedorskog polja, koje su, tvrde, izvor zaraze.

Dako Kovrlija iz Raškovca za Srpskainfo priča da je njegova kuća udaljena oko 300 metara od kanala kojim se sva kanalizacija iz grada Prijedora sliva ni manje ni više nego u rijeku Sanu.

– Sramota je da u 21. vijeku kanalizacija teče kroz grad u otvorenom kanalu dužine oko četiri i po kilometra. Jedinstveni smo u svijetu što imamo najveću septički jamu otvorenog tipa – slikovito će Kovrlija.

Navodi da je otvoreni kanal problem i kada je kiša i kada je suša.

– Kada su veće količine padavina i poraste vodostaj Sane, nama fekalije iz kanala poplave dvorišta i bašte. U ovaj kanal se ulivaju potoci Puharska, Glibaja i Zuka, ali ljeti kada je suša nema u kanalu vode već su tu samo fekalije čiji je smrad nepodnošljiv – kaže on.

Kovrlija smatra da bi najbolje rješenje bilo u kanal položiti cijevi kroz koje bi išla kanalizacija, a preko cijevi pustiti da teče voda iz potoka. Ističe da je kanal zapušten i pun raznog otpada, a u njegovoj blizini su i brojne deponije.

Predsjednik Savjeta mesne zajednice Raškovac, Muris Čirkić, kaže da je regulacionim planom bilo predviđeno zatvaranje kanala za kanalizaciju.

– Taj regulacioni plan je rađen prije rata. Bilo je predviđeno prekrivanje kanala pločama, kao što je to urađeno na jednom dijelu u Pećanima kada je preseljena pijaca. Planirano je da se nakon prekrivanja kanala, tu napravi i šetalište, ali pitanje je šta će biti od toga i kada – kaže Čirkić.

Ističe da su Gradskoj upravi slali dopise za čišćenje kanala za kanalizaciju.

– Stalno govorim, jedno je kada vam voda plavi oko kuće, a drugo je kada vam kanalizacija plavi kraj kuće – ističe on.

Dodaje da su deponije na Prijedorskom polju pored starog puta za Brezičane problem sa kojim ne mogu da izađu na kraj. Budući da je ovo područje na obali Sane, otpad sa pojedinih deponija završi u ovoj rijeci nakon njenog izlivanja.

– Jednom smo nakon poziva mještana ja i kolega iz Savjeta otišli do deponije na kojoj smo vidjeli bukvalno pola krave. Bilo je leševa koza, ovaca. Ne znamo da li su krepale ili otrovane. Pozvali smo komunalnu policiju, a radnici Komunalnog preduzeća su odvezli leševe životinja – priča Čirkić.

Navodi da je poražavajuće što deponije na području Prijedorskog polja prave i vlasnici tog zemljišta.

– Ljudi dolje imaju zemlju i smatraju da mogu doći i na svoju zemlju izbaciti smeće. Zvali smo i komunalnu policiju, stavljali table s porukom „Ne bacaj smeće“, hvatali smo ljude, zvali policiju i bilo je i kazni, ali ne vrijedi. Jedino rješenje je postavljanje kamere – tvrdi Čirkić.

Iz Odjeljenja za saobraćaj i komunalne poslove grada Prijedora navode da deponije uklanjaju s javnih površina, pored puteva i dječijih igrališta. Branko Švraka, koji po ovlaštenju gradonačelnika vodi ovo odjeljenje, kaže da Grad nije nadležan za uklanjanje deponija s privatnih imanja, jer se otpad organizovano odvozi iz velikog broja gradskih i seoskih mesta. Poručuje da će s predstavnicima Komunalne policije pokušati naći rješenje za deponije na Prijedorskom polju.

Švraka kaže da postoji studija izvodljivosti za finansiranje projekta rekonstrukcije vodovodnog i kanalizacionog sistema na području Prijedora, koji košta više od 29 miliona maraka.

– Grad planira da u saradnji sa Zavodom za izgradnju grada definiše novčana sredstva koja su potrebna da se obezbijede za zatvaranje tog kanala te da u narednom periodu to i realizuje – poručio je Švraka.

ZAHTJEVI
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Raškovac, Muris Čirkić, kaže da godišnje Gradskoj upravi upute između 30 i 50 zahtjeva na osnovu onoga što traže mještani.

– Na veliki broj zahtjeva nema nikakvog odgovora iz Gradske uprave. Čini mi se, pošto Mjesna zajednica nije pravno lice, da služi kao štit građana kada su izrevoltirani i ljuti da se istresu na Mjesnu zajednicu. Šta god ljudi pitaju u Gradskoj upravi kažu im da moraju sa zahtjevom ići preko Mjesne zajednice – priča Čirkić.

Navodi da su problem i psi lutalice koji završe na deponijama i Prijedorskom polju.

– Dešava se da ljudi koji borave u inostranstvu tokom odmora u Prijedoru nabave psa za te dane kada su ovdje i onda kada se vrate u inostranstvo psa ostave, a on često završi na njivi u Raškovcu – priča on.

srpskainfo.com