U Prijedoru je u 81. godini života preminuo Savan Runjo, dugogodišnji prosvjetni i kulturni radnik.

Rođen je 1940. godine u selu Crni vrh, Rore, opština Glamoč.

Po završetku osnovne i srednje škole zapošljava se u prijedorskoj Gimnaziji 1961. godine i od toga dana pa sve do odlaska u penziju, 2003. godine, svoj radni vijek provodi u prosvjeti, radeći u Gimnaziji, Školi učenika u privredi (u Ljubiji) i u Mašinskoj školi.

Prvo kao profesor tehničkog obrazovanja, pa kao profesor odbrane i zaštite, a jedno vrijeme je obavljao i funkciju zamjenika direktora Mašinske škole.

Uporedo sa obavljanjem svojih radnih zadataka, Savan Runjo se aktivno bavio i očuvanjem tradicije, istraživanjem terena, postavljanjem koreografija narodnih igara i rukovođenjem folklornim sekcijama u više kulturno-umjetničkih društava.

Jedan je od rijetkih koji su uspješno savladali školu folklora u bivšoj državi i kao takav je posjedovao veliko znanje iz ove oblasti koje je nesebično prenosio na druge.

Savanove koreografije su postavljene u SKUD-u “Dr Mladen Stojanović”, KUD “Željezničar”, KUD “Osman Džafić”, KUD “Milan Egić” (svi iz Prijedora), KUD “Una” Novi Grad, KUD “Knešpolje” Knežica-Kozarska Dubica, KUD “Sveti Sava” Grac-Austrija, KUD “Sveti Sava” Svodna-Novi Grad i Udruženju za očuvanje tradicije Prijedor, čiji je jedan od idejnih tvoraca.

Najplodonosniji je koreograf kojeg je Prijedor imao i čovjek uz kog su stasale hiljade igrača u toku njegovog višedecenijskog aktivnog rada u folkloru.

Tokom punih 60 godina uz njega su odrastali i učili se mnogi rukovodioci u kulturno-umjetničkim društvima.

Bio je član SAKUD-a RS, kao i član UKNIS-a (Udruzenje koreografa narodnih igara Srbije) i nosilac licence koreografa.

Za svoj rad i doprinos očuvanju tradicije dobitnik je više nagrada i priznanja, te je proglašen za počasnog člana više udruženja i kulturno-umjetničkih društava.

Komemoracija Savanu Runji biće održana u subotu, 16. januara 2021. godine, u 11:00 časova u Pozorištu Prijedor, a sahrana je isti dan u 13:00 časova na Gradskom pravoslavnom groblju u našem gradu.

Tekst i foto – www.prijedordanas.com