Narodna biblioteka “Ćirilo i Metodije” u Prijedoru u godini koju je obilježila pandemija virusa korona zadržala je broj članova približan prethodnim godinama – oko 1.500, izjavila je direktor ove ustanove Mara Ećim.

“Broj pozajmljenih knjiga je oko 26.000, dok je u 2019. bilo oko 30.000, a broj posjeta lani je iznosio 23.000, dok ih je u 2019. bilo oko 29.000”, rekla je Ećimova Srni.

Ona je navela da su najčitaniji naslovi na dječijem odjeljenju “Dnevnik šonjavka” DŽefa Kinija, “Veliki talas” Perl Bak i Diznijeve bajke, a na odjeljenju za odrasle “Lovac u žitu” DŽeroma Selindžera, “NJegove bele rukavice” Jelene Bačić Alimpić i “Nikad nisam” Vesne Dedić.

“I dalje radimo u režimu zatvorenog tipa kako bismo kontakte sveli na najmanju moguću mjeru i zbog toga molimo čitaoce da koriste mogućnosti naručivanja željenih naslova ili putem telefona 052 211 324 ili elektronskom poštom (nbodraslo@gmail.com i nbdjecije@gmail.com), budući da korisnicima nisu dozvoljeni pristup fondu i zadržavanje u prostorijama biblioteke”, pojasnila je Ećimova.

Fond prijedorske biblioteke broji oko 66.000 bibliotečkih jedinica od kojih je oko 35.000 do sada uneseno u elektronski katalog i dostupno za pretragu u Kobis programu. Već drugu godinu članovi dobijaju trajne kartice uz pomoć kojih je postupak posuđivanja knjiga automatizovan i čije trajanje nije vezano za kalendarsku godinu, nego za datum učlanjenja.

“Članovi se obavještavaju mejlom prije isteka članarine i treba da nose karticu sa sobom i prilikom ponovnog učlanjenja i prilikom pozajmljivanja knjiga, a, u slučaju gubitka kartice, izradu nove plaćaju tri KM. Što se tiče cijena članarine i kategorija oslobođenih od plaćanja, sve je ostalo isto kao i lani”, dodala je Ećimova.

Ona je najavila da će i ove godine u sedmici svetosavlja, od 25. do 29. januara, za osnovce i srednjoškolce članarina biti besplatna, ističući da su u godini korone osnovci bili aktivniji čitaoci od srednjoškolaca.

“Imali smo 455 osnovaca, a 370 srednjoškolaca i 110 studenata. Takođe, ono što često ljudi pitaju, da li više čitaju muškarci ili žene – svakako žene”, navela je Ećimova.

Budući da su lani organizovane samo tri promocije knjiga, iako je bio planiran mnogo veći broj, biblioteka je zatražila i dobila od Gradske uprave saglasnost da sredstva za te namjene preusmjeri u nabavku novih naslova i opreme potrebne za unošenje fonda Gradske čitaonice u Kobis.

“Nabavili smo oko 1.200 novih naslova, i to vlastitim sredstvima, u akciji `Pokloni knjigu`, vlastitim izdanjima i obaveznim primjerkom. Bibliotekama kojima smo nadležni na našem matičnom području poklonili smo 160 naslova. Takođe smo se malo više aktivirali na društvenim mrežama kako bi što više informacija došlo do što više publike”, rekla je Ećimova.

Nakon što je popunjen prostor koji je za potrebe skladištenja knjiga obezbijeđen u rudničkoj direkciji, biblioteci je dodatni prostor osigurao grad uzevši u petogodišnji zakup nekadašnji restoran na Urijama.

“Riječ je o prizemnom objektu površine 110 metara kvadratnih, ali i on je već gotovo sasvim popunjen”, dodala je Ećimova.

Prijedorska biblioteka je i dalje jedina matična biblioteka u Republici Srpskoj bez sopstvenog prostora, budući da je od 1987. godine podstanar u zgradi Muzeja Kozare. Kako se bibliotečki fond i programske aktivnosti povećavaju, tako i problem nedostatka prostora sve više ograničava rad ove ustanove. Manjak radnika je takođe višegodišnji problem. Trenutno ih je 10, što je manje od polovine predviđenih sistematizacijom.

SRNA