Potrošači su sve više svjesni svojih prava i sve češće se žale, ne toliko na trgovce u radnjama, koliko na pružaoce komunalnih usluga, poput telekomunikacija, gradskog grijanja, odvoza smeća ili isporuke i naplate struje.

Iz godine u godinu sve je više žalbi koje potrošači u RS upućuju nadležnim inspekcijama, udruženjma za zaštitu potrošača ili Ministarstvu trgovine i turizma RS. Tako je, po reklamacijama potrošača, tržišna inspekcija RS prošle godine obavila 221 kontrolu, i u 173 slučaja utvrđeno je da su reklamacije bile opravdane.

Potrošači su se najčešće žalili na neprihvatanje reklamacija od strane trgovaca za tehničke proizvode, odjeću, obuću, ekonomske usluge i slično, saopšteno je iz Inspektorata RS.

U toku inspekcijske kontrole, 157 reklamacija je uvaženo i riješeno na licu mjesta, a 16 je riješeno nakon naloženih upravnih mjera. U 38 kontrola utvrđeno je da reklamacije potrošača nisu bile opravdane, a u 10 slučajeva reklamacije nisu bile u nadležnosti tržišne inspekcije, dok su neki slučajevi riješeni i prije dolaska.

– Vidan je napredak i u osvještenosti potrošača i u ponašanju trgovaca. Sve češće se susrećemo sa situacijama da se žalbe potrošača rješavaju dogovorom i kompromisom, bez potrebe preduzimanja represivnih i kaznenih mjera od strane inspekcije. Pozivamo građane da nam se obrate u svakom slučaju, kada smatraju da su im prava na bilo koji način uskraćena – poručili su nedavno iz Inspektorata RS.

I u udruženjima za zaštitu potrošača rješavali su tokom prošle godine na stotine žalbi potrošača. Tako je u prvoj polovini 2019. godine na adrese deset udruženja potrošača u RS pristiglo je 1280 prigovora, a više od polovine tih prigovora upućeno je Udruženju “DON” iz Prijedora, kojem se za šest mjeseci obratilo čak 670 građana iz nekoliko opština i gradova u RS.

Murisa Marić, izvršna direktorka UG “DON”, upozorila je da se potrošačka udruženja moraju fokusirati na probleme sa cijenama i kvalitetom komunalnih usluga, jer praksa pokazuje da se sve više potrošača žali upravo na to.

– Građani najčešće nemaju sa javnim preduzećima potpisane ugovore, te im nisu jasno naznačena njihova prava i obaveze. U takvoj situaciji potrošači često, u neznanju, prihvataju pravila na svoju štetu, a udruženja se nerado upuštaju u pravnu borbu sa najčešće moćnim javnim preduzećima, koji su davaoci usluga – rekla je Murisa Marić.

Da je Marićeva u pravu, potvrđuje i statistika Ministarstva trgovine i turizma RS. Od oko 3.000 prigovora potrošača, koliko ih je prošle godine stiglo na adresu ovog ministarstva, čak 70 odsto se odnosilo upravo na ovu vrstu usluga.

– Znatan broj prigovora odnosi se na telekomunikacione usluge, a drugi, možda i veći dio, na usluge koje pružaju lokalne zajednice, kao što su grijanje, isporuke električne energije, odvoz smeća – rekao je nedavno rukovodilac Odsjeka za zaštitu potrošača u tom ministarstvu Braco Vrančić.
On je na Sajmu potrošačkih prava, koji je održan u Doboju, poručio da bi konačno u gradovima i opštinama RS trebalo da se formiraju savjeti za zaštitu potrošača, koji bi se bavili ovim problemima.

– U tim savjetima, u kojima svoje mjesto mora da ima i predstavnik udruženja za zaštitu potrošača, raspravljalo bi se o odlukama ili uslovima za pružanje usluga, koje lokalna uprava donosi ili za njih daje saglasnost javnim preduzećima – naveo je Vrančić.

Istakao je da u preduzećima koja pružaju javne ekonomske usluge, takođe, treba da postoje komisije za zaštitu potrošačkih prava.

Vrančić je istakao da je zadovoljan što je u Doboju nedavno formiran Savjet za zaštitu potrošača, koje pomaže gradonačelniku. Istina, predstavnik potrošača nema pravo na veto, kada se odlučuje o cijenama komunalnih usluga, ali je bitno da se čuje i glas građana.

Snežana Šešlija, predsednica dobojskog Udruženja za zaštitu potrošača poručila je da je ključ u saradnji građana, NVO sektora i lokalne vlasti.

– Gradska uprava Doboja treba da nam bude stvarni partner ne u rješavanju prigovora, već da zajedno rješavamo uzroke, koji su doveli do prigovora. Takođe, lokalna vlast treba da se priključi u kampanjama i informisanju građana i trgovaca o pravima i obavezama – rekla je Šešlija.

Ona je ukazala da je u Doboju sve više prisutan problem u vezi sa komunalnom naknadom, koja se naplaćuje putem Direkcije za razvoj i izgradnju grada, i da se trenutno traže pravna tumačenja u koju vrstu usluge i naplaćivanja spada komunalna naknada. Šešlija je takođe istakla da statistike treba uzimati sa rezervom i da u RS ima mnogo više nezadovoljnih potrošača, nego što se na prvi pogled može učiniti.

– Prema našem istraživanju, od oko 1.000 građana koji dojave problem, svega 100 njih podnese i prigovor – rekla je Šešlija.

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke Dušan Srdić upozorio je da su građani još uvijek prilično needukovani i neinformisani o svojim potrošačkim pravima, uprkos napretku koji je vidan u posljednjih nekoliko godina.

Hiljadu žalbi ombudsmanu
Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić rekao je da je ova institucija prošle godine dobila više od 1.000 žalbi građana, od čega se 500 odnosilo na usluge od opšteg ekonomskog interesa, te ukazao na značaj uloge lokalne zajednice bez čije podrške nije moguće provesti kvalitetnu zaštitu potrošača. Marić je pohvalio projekat formiranja savjeta za potrošače koji se realizuje u Republici Srpskoj, a koji u Federaciji BiH još nije zaživio.

EuroBlic-srpskainfo.com