Policijska uprava Prijedor primjer je policijske uprave za cijelu BiH kada je riječ o prevenciji incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje i predrasuda, izjavila je danas u Prijedoru predstavnica Odjeljenja OEBS-a za vladavinu prava Aleksandra Popić.

“Policija je najviše edukovana, a i prvi je organ koji reaguje. Predstavnici Policijske uprave Prijedor sada su i edukatori kolegama u više policijskih uprava na području Federacije, a edukacija je potrebna i organima pravosuđa”, rekla je Popićeva na sastanku o prevenciji incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje i predrasuda.

Ona je naglasila da Misija OEBS-a u BiH insistira na dužnom oprezu u kvalifikaciji djela počinjenih iz mržnje i predrasuda, da Policijska uprava Prijedor veoma intenzivno radi na prevenciji, otkrivanju i dokumentovanju takvih djela, a da pravosuđe kaska za policijom, te je policijska statistika u ovoj oblasti drugačija od pravosudne.

“Pravnici, sudije i tužioci kažu da je najteže dokazati pobudu. Tužioci često djela u kojima policija dokumentuje elemente mržnje kvalifikuju kao nanošenje tjelesnih povreda i ugrožavanje bezbjednosti jer ih je lakše dokazati nego mržnju kao pobudu”, navela je Popićeva.

Ona ja istakla i značaj medija, za koje je rekla da rade pod raznim pritiscima, gdje vrlo često izostaje praćenje predmeta do kraja, a otvara se i ogroman prostor zloupotreba društvenih mreža.

“Tabloidno se naglašava da je Srbin napadnut u Vitezu ili Bošnjak u Prijedoru. Dešavalo se i u Prijedoru da su ljudi sami sebi pisali uvredljive grafite pored mezarja ili grobalja. Policija sve svoje snage uloži u otkrivanje počinilaca, a poslije se ispostavi da su motivi obijest ili zabava”, dodala je Popićeva.

Ona je podsjetila na slučaj u kojem je jedno lice iz Prijedora zlostavljalo sugrađanina druge nacionalnosti, da nijedno društvo nije na takve pojave imuno, ali da je bitno da mediji isprate incident do kraja.

“To što je počinilac granično poremećena ličnost, višestruko osuđivan i potrebna mu je pomoć stručnjaka, ne opravdava njegov čin, ali je vrlo važno da te informacije javnost dobije”, poručila je Popićeva.

Načelnik PU Prijedor Sretoja Vujanović podsjetio je na 2014. godinu i napad na policajca koji je regulisao saobraćaj prilikom kolektivnog ukopa bošnjačkih žrtava rata u Kozarcu i na ljeto 2015. godine kada je bilo više incidenata izazvanih mržnjom, koji su doveli do toga da se cijela zajednica udruži u prevenciji takvih slučajeva.

On je podsjetio da su ti incidenti doveli i do prvog tematskog sastanka u septembru te godine u Kozarskoj Dubici, a malo zatim i u Prijedoru, da bi grad Prijedor 2016. osnovao radnu grupu koja je sačinila Akcioni plan prevencije incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje i predrasuda koji je Skupština grada Prijedora usvojila godinu kasnije.

“Vrlo je malo lokalnih zajednica koje takav akt imaju, a evo nama je već ovo treći godišnji izvještaj o radu. Mi smo bili fokusirani na takozvanu turističku sezonu kada veliki broj građana iz dijaspore boravi ovdje i uspjeli smo da nakon 2015. više nemamo incidenata, ali je ove godine bio niz incidenata, iako ne tako drastičnih kao 2014. i 2015. godine”, dodao je Vujanović.

On je naveo da je i u daljim planovima rad sa dijasporom na prvom mjestu, ali da se nije uspjela zainteresovati za učešće u ovakvim razgovorima da se čuje šta ih muči i da im se pomogne da imaju ugodan ambijent.

“Mi nemamo odgovor na pitanje zašto druga ili čak treća generacija naše dijaspore na društvenim mrežema koristi takav govor mržnje da kada to čitate imate osjećaj da će sutra početi rat, a pogledate svoj komšiluk i vidite da je stvarnost drugačija”, naveo je Vujanović.

Draško Đenadija iz Foruma za bezbjednost zajednice grada Prijedora rekao je da je ovo neformalno tijelo osnovano 2003. godine s osnovnom misijom da razbije stereotip da se bezbjednost tiče samo policije i da se razvije svijest o tome da je bezbjednost jedna od osnovnih potreba, odmah iza vitalnih.

“Mi smo sada u fazi da zagovaramo jednu vrstu institucionalizacije ovakvih tijela kroz zakonske akte koji uređuju rad lokalnih zajednica, kao i u fazi da razmatramo reviziju svoga akcionog plana na koji smo veoma ponosni, a razmišljamo i o protokolu o načinu postupanja nakon što se incidenti dese jer je potrebno reagovati u najkraćem mogućem roku”, dodao je Đenadija.

Načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti grada Prijedora Monja Kasalović naglasila je značaj činjenice da u 2017. i 2018. godini u Prijedoru nije bilo incidenata iz mržnje i predrasuda, a da je uvijek moguć faktor iznenađenja koji se može primijeniti na ovu godinu, ističući da je policija riješila sve predmete i da je u većini slučajeva riječ o licima sa psihološko-patološkom pozadinom.

Sastanku u organizaciji OEBS-a prisustvuju i predstavnici Gradske uprave, Fudbalskog kluba “Rudar” Prijedor, Srpske pravoslavne crkve, mreže nevladinih organizacija “Prva tolerancija” Prijedor, Omladinskog savjeta grada Prijedora i grupe navijača Fudbalskog kluba “Partizan” Beograd.

SRNA