Novi, mladi predsjednik Skupštine grada Prijedora Ajdin Mešić izrekao je svoju prvu opomenu. Zaradila ju je odbornica SDS-a Sanja Rađenović riječima „’Aj’ nemoj me zajebavati!“ glasno izrečenima za vrijeme diskusije šefa odborničkog kluba SNSD-a Dalibora Pavlovića. Inače pristojnu i skromnu odbornicu izbacilo je iz takta to što je Pavlović rekao da je je podršku za jedan zaključak skupštinske većine /o kojem će kasnije biti riječi/, garantovao predsjednik Gradskog odbora SDS-a Prijedor Milan Tubin. Skupštinska većina i ovim je pokušala reći da je čine 24 odbornika, za čak osam više nego što je dovoljno, a po uzoru na sve što je lider SNSD-a Milorad Dodik uradio u Narodnoj skupštini Republike Srpske nakon posljednjih opštih izbora, s ciljem da svima onima unutar nje koji se eventualno predomišljaju kaže da se i bez njih može. Međutim, odbornica Rađenović zna da odbornik Pavlović zna da Milan Tubin ima kontrolu nad samo jednim od ukupno pet odbornika SDS-a u lokalnom parlamentu /Radenkom Stijepićem/, a da troje odbornika, među kojima i šefica kluba, odluke donosi mimo Tubina. Preostali, peti, Ratko Stojić, na sjednice već mjesecima ne dolazi.

Cirkus se iz prijedorskog SDS-a preselio i u Skupštinu grada Prijedora. U novinarskim klupama sa sjetom se spominju vremena kada su sjednice počinjale u 10, završavale se ponekad i do podneva, a vrlo rijetko trajale do 15h. Nije ni to bio baš praznik demokratije, ali su se stranački apetiti namirivali i ravnoteža pravila dalje od javnosti. Naglasiti se ovdje mora da je to vrijeme kada je gradonačelnik Prijedora bio lider DNS-a Marko Pavić, a šef druge po snazi stranke u Prijedoru pokojni Drago Tadić. Iskustvo u spuštanju lopte, politička širina i umijeće koje se u narodu zove „zna s ljudima“ osobine su koje njihovi nasljednici nemaju. Bilo kako bilo, politička previranja nisu između Skupštine i gradonačelnika, kako se to na prvu čini, nego između mladog lidera SNSD-a Saše Bursaća i Marka Pavića koji i dalje utiče na donošenje odluka. Malo ko je kao onda još mlađi odbornik Bursać u prijedorskoj skupštini mogao izbaciti iz takta tadašnjeg gradonačelnika Pavića i natjerati ga na za njega potpuno neuobičajene, furiozne reakcije sa skupštinske govornice.

KADA, KAKO I ZAŠTO SU POČELE POLITIČKE PROMJENE U PRIJEDORU

SNSD i DNS /u to vrijeme SNS/ u Prijedoru su na vlasti od 2000. godine. Prve četiri godine zajedništva načelnica opštine bila je iz SNSD-a, a sve od 2004. godine do danas tu dužnost obavljaju DNS-ovi kandidati koji iz izbora u izbore povećavajući broj glasova za ovu poziciju. Što se tiče skupštine, SNSD je imao najviše devet odbornika, a posljednja tri saziva drži se na stabilnih sedam mandata, dok je DNS polako rastao iz izbora u izbore i došao do deset odbornika 2016.

S takvim rasporedom snaga /deset DNS, sedam SNSD, tri SDA, po jedan SP, SDP BiH i nacionalna manjina u većini i pet SDS, dva PDP i jedan DF u opoziciji/ dogovorena su i sva kadrovska rješenja nakon posljednjih lokalnih izbora, a situacija se promijenila jesenas nakon opštih izbora kada je lokalni SNSD poželio u Prijedoru uraditi isto što je uradio na republičkom nivou – okupiti oko sebe što više odbornika bez obzira na nepostojanje zajedničkog imenitelja. Iako nisu za porediti rezultati opštih i lokalnih izbora, SNSD je agresivno ušao u nešto čemu se ne nazire ishod kao da je 2018. uzeo 2.000 a ne 200 glasova više nego 2016. Jedan od razloga je i njihova višegodišnja frustracija dominantnom ulogom DNS-a u vršenju vlasti u Prijedoru. „Evo nas koji se ništa ne pitamo“, slavodobitno je ironizirao tu frustraciju jedan od odbornika SNSD-a ulazeći u salu za sjednice na decembarskom zasjedanju kada je sve i počelo izlaziti na vidjelo kasapljenjem budžeta amandmanima koji nisu bili prethodno dogovoreni, kako je to ranije bila praksa.

Već na narednom, februarskom zasjedanju nova većina se iskristalisala i do danas je čini 19 odbornika: SNSD /7/, SDA /3/, samostalni odbornici /5 – četvorica koja su mandat dobila u DNS-u i jedan koji je mandat dobio od SP-a/, PDP /2/, DF /1/, nacionalna manjina /1/. Klub SDS-a /5/ je nestabilan u glasanju i neredovan odnosno nepotpun u prisustvovanju sjednicama. Gradonačelnika i gradsku upravu podržava preostalih šest odbornika DNS-a i jedan odbornik SDP BiH.

Na istoj sjednici prvi potezi nove skupštinske većine pokazuju da je cilj ne nova vizija Prijedora već preraspodjela kadrova jer se smjenjuju dotadašnja dva radna tijela skupštine i imenuju nova: Komisija za izbor i imenovanje kao jedan od najvažnijih organa za kadrovska pitanja i Skupštine i svih javnih preduzeća i ustanova; Odbor za žalbe čija nadležnost je da kontroliše proces prijema radnika u gradsku upravu i odlučuje o eventualnim žalbama kandidata u prvom stepenu. Na prvoj narednoj sjednici, 17. aprila, smijenjen je i dotadašnji predsjednik Skupštine grada Sead Jakupović koji je tu dužnost obavljao od kraja 2012. godine, po ocjenama jednih časno i besprijekorno, a po ocjenama drugih podređujući parlament izvršnoj vlasti.

Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske pozvalo je Skupštinu grada Prijedora da izmijeni, ukine ili poništi akta kojima su smijenjeni ova komisija i ovaj odbor i imenovani novi, jer su njima prekršeni i Zakon o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave i Poslovnik Skupštine grada Prijedora, ali je Skupština ovu preporuku Ministarstva odbacila. Grad je dostavio Vladi i tu odluku Skupštine, kao i jednu urgenciju, i očekuje se da se ona nađe na dnevnom redu jedne od narednih sjednica nakon što je prošla Vladin Odbor za unutrašnju politiku.

Uslijedila je posebna sjednica o revizorskom izvještaju, potpuno neuobičajena jer glavni revizor izvještaj o radu podnosi Narodnoj skupštini Republike Srpske, a ne lokalnim zajednicama, a takođe i potpuno bezrazložno posebna, ako se pogledaju u zakonu i podzakonskim aktima utemeljeni razlozi za sazivanje posebne sjednice. Bilo je mučno slušati odbornike kako čitaju šta im je napisano, kako ne znaju odgovoriti na nešto što im se kaže jer im onaj ko im je pisao šta će reći nije predvidio dvosmjernu komunikaciju, kako o uskostručnim i laicima teško prohodnima dijelovima izvještaja diskutuju odbornici bez kvalifikacija za tu oblast i kako čitaju pitanja koja su im data bez obzira na to što su nadležni upravo već bili odgovorili na njih /ili nisu pažljivo slušali ili su toliko neupućeni da ne prepoznaju da je ono što pitaju već odgovoreno/. Iako je glavni revizor u provedenoj finansijskoj reviziji gradu Prijedoru dao mišljenje s rezervom /najviše moguće koje su lokalne zajednice u Srpskoj do sada dobijale/, to nije spriječilo jednog odbornika da mu po svojoj stručnoj ocjeni da čistu jedinicu. Iako je glavni revizor utvrdio da nema elemenata krivice niti zloupotrebe javnog novca, to nije spriječilo drugog odbornika da priziva hapšenja.

Krajem maja počinje nova sjednica i na dnevnom redu je izvještaj o radu gradonačelnika i gradske uprave u 2018. godini. Cjelodnevno zasjedanje prošlo je u aktuelnom času i toj jednoj tački, uz brojne pauze. Ne usvaja se izvještaj, ali gradonačelnik ne raspušta kabinet niti podnosi ostavku jer ne živimo u društvu razvijene svijesti o smjenjivosti vlasti. Ni nova većina ne traži opoziv jer a) ne smiju rizikovati da se u Prijedoru ponovi Teslić, b) većina u Skupštini ne znači i većinu u narodu i c) nedavna anketa, koja se nevješto krije, kaže da je SNSD u Prijedoru trenutno na oko 16 odsto /na izborima je obično između 20 i 22 odsto/.

Ovo zasjedanje nastavljeno je 11. juna. Na dnevnom redu je izvještaj o izvršenju budžeta grada Prijedora za 2018. godinu. Ovo je treći krupan akt koji nova skupštinska većina odbacuje, iako se odnosi na period kada je gro odbornika koji je čine glasao za sve ono što ti akti sadrže. Na pitanje kako to objašnjavaju, mahom odgovaraju da jeste tačno da su tada glasali “za”, ali da sada žele da se grad razvija brže. Kuriozitet je da je budžetska komisija jednoglasno podržala ovaj izvještaj, a onda su na samoj sjednici članovi te iste komisije glasali drugačije. Takođe, skupštinska većina ne prvi put donosi u formi zaključka neprihvatanje predmetnog akta, iako je taj akt već na dnevnom redu i glasanjem će se izjasniti da li ga prihvata ili ne prihvata, te je zaključak suvišan, osim ako se ti zaključci ne sastavljaju negdje izvan zgrade. Tako je ovaj put glasanje za zaključak po kojem se izvještaj ne prihvata bilo različito od glasanja za sam izvještaj. U jednoj od brojnih pauza novinari pitaju šta se čeka, je li da Bursać pošalje zaključke, a šef SNSD-ovog kluba odgovara da su dovoljno pametni da to mogu i sami.

Nakon iscrpnog, detaljnog i temeljnog obrazlaganja izvještaja, u sali muk. Potrajala je ta tišina, ali niko nije mogao povjerovati da diskusije neće biti. Svi su očekivali cjelodnevnu raspravu o ovoj samo jednoj tački i nastavak mrcvarenja koje je počelo s izvještajem gradonačelnika. Odbornik koji važi za najpripremljenijeg I najperzistentnijeg u ovom sazivu šapuće novinatima: “Pa ne moram ja uvijek prvi led probijati, eto ih, neka pričaju”. Počeše se prijavljivati. Ni traga više onom onolikom entuzijazmu koji je krenuo krajem prošle godine, a kulminirao na prethodnim trima sjednicama. Pristup “Joj, šta ćemo im raditi” je vidno splasnuo. Šef SNSD-a više ne pravi teatralne pokrete uz okretanje ka odbornicima koji sjede iza njega i uz riječi: “Evo mi svi ovdje…” ili “Evo svi ovi ljudi…”, pa zamah rukom da se vidi da je on vođa 24 čovjeka umjesto sedam. Neko im je izgleda na to skrenuo pažnju i sada iz raznih stranaka se po raznim tačkama izjašnjavaju u ime koalicije, što je napredak. Usred tog sporog, razvučenog i nemuštog početka sjednice, jedan odbornik zatraži pauzu da se, kako reče, smire tenzije. Zgleda se ko god je stigao zgledati se jer baš ništa ovaj put na tenzije nije ličilo.

Načelnica Odjeljenja za finansiije dobija najprije pohvale za izvještaj, a potom i zahtjev za smjenu, zajedno sa zahtjevima za smjenu načelnika još dva odjeljenja /za prostorno uređenje i za boračko-invalidsku zaštitu/. Obrazloženje u ime većine iznosi bivši socijalista Ranko Kolar, a da ima iole političke mudrosti ovu bi ulogu prepustio nekome ko barem nije glasao „za“ prilikom izbora i imenovanja istih ovih načelnika: zbog revizorskog izvještaja, zbog neusvajanja izvještaja o radu gradonačelnika i zbog toga što nemaju podršku skupštinske većine. Ko god da je smišljao obrazloženje, morao se malo bolje potruditi. Naime, revizorski izvještaj bavi se direktno trima javnim ustanovama /Dječiji vrtić „Radost“, Centar za socijalni rad i Agencija „PREDA-PD“/ od kojih nijedna nije u nadležnosti ovih odjeljenja. Štaviše, u nadležnosti su odjeljenja na čijem čelu su kadrovi SNSD-a /društvene djelatnosti i privreda i poljoprivreda/. Takođe, ako je obrazloženje za smjenu to što nije prihvaćen izvještaj gradonačelnika i gradske uprave, valjda onda treba da se traži smjena i gradonačelnika i cijelog kabineta, a ne samo načelnika triju odjeljenja.

Primjedbe na izvještaj o izvršenju budžeta nisu nevažne, ali kako se u zbiru radi o nekoliko hiljada maraka na budžet veći od 40 miliona maraka, one nisu razlog ni za neusvajanje ovog akta, a kamoli za smjenu načelnice odjeljenja. I ona i gradonačelnik pozvali su odbornike da ne barataju olako riječima nezakonitost i nenamjensko trošenje i da, ako o tome imaju saznanja, prijave to istražnim organima.

SIMBIOZA DODIKOVIH I KOMŠIĆEVIH FUNKCIONIŠE NA LOKALU

Vratimo se ovdje naslovu teksta. U novoj skupštinskoj većini, bilo da je čini 24 ili 19 odbornika, SNSD je najbrojniji, a odbornik DF-a, iako u suštini solo igrač, Mirsad Duratović najaktivniji. U glasačkom tijelu veću podršku ima lično nego kao predstavnik bilo svoje prethodne partije /Stranka za BiH/, bilo sadašnje, te ime stranke u svojim diskusijama ni ne spominje. Kao što je ranije rečeno, Duratović je bez ikakve sumnje odbornik koji se najtemeljnije priprema za skupštine, koji postavlja pitanja i insistira na pravu da dobije odgovor. Godinama je bio u opoziciji i godinama je postavljao pitanja izgradnje spomen obilježja na mjestima stradanja i masovnih grobnica nesrpskog naroda u Prijedoru devedesetih godina, a s tim u vezi i izmjene regulacionih planova, zatim izgradnje spomenika ubijenoj djeci i ukidanja zabrane finansiranja organizacijama koje u svojim programskim aktivnostima za Prijedor koriste riječ genocid. S druge strane, SNSD je jedina parlamentarna stranka u Prijedoru koja je zatražila da se institucije poput policije i skupštine, ali i drugih, očituju o Danu bijelih traka koji se u Prijedoru održava od 2012. godine svakog 31. maja, a koji je, prema ocjeni Gradskog odbora SNSD Prijedor, „antisrpska propaganda“, „iskorištena za promociju laži i neistina, degradaciju građanskih prava, kao i isticanje Srba kao fašista i srpske vlasti kao genocidne“, te da „zauzmu stav i preduzmu potrebne mjere da se ovoj manifestaciji dodijeli adekvatna politička kategorizacija i tretman“ /saopštenje prijedorskog SNSD-a od 4. juna 2018. godine/. Duratovića su već pitali zašto sada ne zatraži spomenik djeci kada ima skupštinsku većinu; rekao je da on u tom pitanju sluša roditelje ubijene djece i postupa u dogovoru s njima. I odbornike SNSD-a su pitali kako će ove godine odreagovati na bijele trake, budući da su lani o tome imali i konferenciju za novinare i saopštenje za javnost i obraćanje u Skupštini grada Prijedora. Na sjednicama održanim 28. maja i 11. juna niko nije otvarao ovo pitanje. Ovaj spoj Dodikovih i Komšićevih na lokalu moguć je dok god Duratović ne postavi pitanja po kojima je njegov rad prepoznatljiv godinama i u parlamentu i u medijima i dok god on nalazi greške, mane i propuste izvršne vlasti, a oni glasaju.

ŠTA DALJE?

O terminu nastavka sjednice odlučiće se u ponedjeljak, 17. juna. U preostalim tačkama dnevnog reda su i izvještaji 18 preduzeća i ustanova čiji je osnivač grad. Jedna od prvih stvari koje je nova skupštinska većina tražila jeste da svi ti izvještaji dođu na dnevni red u roku od mjesec dana, iako su ranijih godina razmatrani nekim ustaljenim redoslijedom, sukcesivno tokom 12 mjeseci. I to je pokazatelj da je nova većina fokusirana prvenstveno na kadroviranje. Kada su već došli ti izvještaji na dnevni red i dnevni red usvojen s načelnicima nadležnih odjeljenja kao predlagačima za savko preduzeće i ustanovu, odjednom je zatraženo i usvojeno da umjesto predviđenih predlagača to sada budu sami direktori. Svi koji izvještavaju sa skupština dobro znaju kako su izvještaji prolazili prethodnih godina. Sad takođe znaju da koje preduzeće bude na meti naprasno revnosnih odbornika znak je da je direktor predviđen za smjenu kako bi se namirio neko svoj i tako na najvidljiviji i najefikasniji mogući način jačala vlastita stranačka infrastruktura i startna pozicija za lokalne izbore iduće godine. Prema nezvaničnim informacijama, naredna, posebna sjednica, posvećena poplavama, trebalo bi da bude održana 3. jula, a naredna redovna, na kojoj bi trebalo da se nađe i prvi rebalans budžeta, 17. jula. Tempo je nabijen, za nadati se konstruktivnim odlukama, a ne samo neuspjelim pokušajima da se javnosti pokaže da nova većina ima argumente za sječu glava. Na primjer, odličan bi bio potez da do posebne sjednice o poplavama iskoriste svoje stranačke veze s premijerom Republike Srpske i ministricom finansija i obezbijede novac od Vlade za projekte zaštite od poplava za koje je gradska uprava svoj dio posla uradila. A ne da im zabrana svome istaknutom članstvu da prisustvuje događajima poput svečane akademije za 16. maj, Dan grada, bude krajnji domet.

Katarina Panić