Ustavni sud BiH uvažio je apelaciju Petra Čivčića, pravosnažno oslobođenog optužbi za zločine počinjene na Korićanskim stijenama, izjavljenu na presudu Državnog suda kojom mu je određena naknada na ime nematerijalne štete, te je predmet vraćen na ponovno odlučivanje.

Sud BiH je dosudio Čivčiću – s obzirom da je oslobođen krivice za ratni zločin – iznos od 85.000 konvertibilnih maraka (KM) na ime nematerijalne štete jer je iz provedenih dokaza nesporno utvrđeno da je u pritvoru proveo 1.036 dana.

Čivčićevu žalbu da mu se dosudi veći iznos je odbilo Reviziono vijeće Suda, nakon čega je uslijedila apelacija Ustavnom sudu, koji ju je uvažio, te ukinuo odluku o naknadi štete zbog povrede prava na pravično suđenje i Evropske konvencije za zaštitu ljuskih prava i sloboda.

“Predmet se vraća Sudu BiH, koji je dužan po hitnom postupku da donese novu odluku”, naveli su u Ustavnom sudu.

Advokat Savan Zec, koji zastupa Čivčića, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je rekao da je predmet vraćen na ponovno odlučivanje i da bi odluka trebala biti donesena do aprila, odnosno u periodu od tri mjeseca, za koji je Ustavni sud obavezao Sud BiH za njeno donošenje.

“Za dvije godine i 10 mjeseci, koliko je proveo u pritvoru, dosuđen mu je iznos od 85.000 maraka. Kada se to prevede matematički, to bi bilo 82 marke po danu. Smatramo da bi bilo pošteno da taj iznos bude veći, jer kada se daje državi, onda je to 100 maraka po danu, a kada je obratno, iznos je manji”, naglasio je Zec.

Odluka Suda BiH, prema njegovim riječima, pobijana je u dijelu da nije bila dosuđena pravična naknada, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja.

“Ako uzmemo u obzir sve one dokaze koje smo izveli tokom postupka, normalno je da smo smatrali da bi ta naknada trebala biti veća”, kazao je Zec.

U apelaciji je, između ostalog, navedeno kako je presudom Državnog suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje zbog proizvoljne ocjene provedenih dokaza, posebno što niži sudovi nisu dovoljno cijenili nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke da je “apelantu zdravlje trajno i nepovratno oštećeno, sa izuzetno opasnim posljedicama po budućnost”.

Sud i država BiH su u odgovoru naglasili da nisu povrijeđena prava na koja se apelant poziva, i da je naknada dosuđena primjenjujući opće principe u pogledu njene visine, te su predložili da se apelacija odbije kao neosnovana.

U svojoj odluci Ustavni sud navodi zapažanje da je apelant i u reviziji posebno ukazao da prilikom odmjeravanja visine naknade nematerijalne štete nije u dovoljnoj mjeri cijenjena dužina trajanja pritvora, težina optužbi i činjenica da je od istih oslobođen, porodične prilike i odvojenost od porodice na duži period, što je trebalo uzeti u obzir.

“Shodno navedenom, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju došlo do arbitrarnog određivanja iznosa naknade nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode”, stoji u odluci.

Ranije je od Suda BiH Čivčić tražio 250.000 KM odštete zbog neosnovanog lišenja slobode, ali mu je dosuđeno 85.000 KM.

Reviziono vijeće je kasnije ovaj dio presude potvrdilo, ali je uvažilo žalbu tužene i odbilo Čivčićev zahtjev da mu se isplati naknada za materijalnu štetu od 7.356 KM koja se odnosi na troškove posjete njegove supruge i sina dok je bio u pritvoru.

Čivčića je Državni sud u septembru 2013. pravomoćno oslobodio optužbe da je u augustu 1992. godine, u svojstvu policajca Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, učestvovao u ubistvima oko 200 osoba na Korićanskim stijenama.

BIRN – detektor.ba