Ljubiša Stakić (40) iz Prijedora je među malobrojnim pčelarima koji su registrovali svoje pčelinjake te puni 18 godina radnog staža u ovoj djelatnosti.
Priča da je za većinu ljudi pčelarstvo hobi i dodatni izvor zarade, ali da je njemu stalni posao zbog kojeg uplaćuje poreze i doprinose.

Kaže da je kao dječak posmatrao djeda koji se bavio pčelarstvom, ali nije slutio da će se on time ozbiljno baviti kada odraste.

-Djed je tridesetih godina prošlog vijeka postavio pčelinjak u selu Marićka kod Prijedora, onda je moj otac naslijedio to od njega. Ja sam išao u srednju trgovačku školu i vjerovao sam da ću raditi kao trgovac. Međutim, kada sam završio školovanje nije bilo posla u struci i počeo sam da pomažem ocu. Vremenom sam i sam počeo to da radim i sada imam 120 košnica u selima Marićka i Busnovi- priča on.

Dodaje da med, propolis i ostale pčelinje proizvode godinama prodaje na kućnom pragu, ali i na gradskoj tržnici. Iako ni danas nije lako na hladnoći satima stajati uz pijačni štand, Ljubiša kaže da su počeci bili mnogo teži.

-Trebalo je vremena da steknem povjerenje mušterija. U početku su ljudi prolazili kraj mene i mislili vidi neki klinac prodaje med, ali vremenom počeli su kupovati od mene – kaže on.

Navodi da za njega nema neradnih dana i praznika, jer posla u pčelinjaku uvijek ima.

– Ja gledam svaku košnicu kao jedan mali grad i svakoj prilazim kao da samo nju imam, tek kada je otvorim vidim šta treba da radim. Nikada nije isto, jedan dan nekoj možda treba rešetka, a drugoj ne treba, jer se nije razvila. Nije teško, ali bitno je iskustvo, jer onda pčelar zna šta da radi čim otvori košnicu- objašnjava Stakić.

Dodaje da zbog promjena klime pčelari više ne znaju šta da rade po datumima, već moraju redovno otvarati košnice i gledati šta treba pčelama. Ističe da je ova godina bila dobra za pčelare.

-Imao sam 15 kilograma bagremovog meda po košnici. Livade je bilo manje oko šest, sedam kila, ali za razliku od prošle dvije godine, ovo je super- smatra on.
Ističe da pčelarstvo voli i da je to bio dobar izbor u njegovom životu. Međutim, razočaran je nedovoljnom podrškom nadležnih.

– Smatram da je pčelarstvo lijepo zanimanje od kojeg se može živjeti, ali nisam zadovoljan što registrovani pčelari imaju ista prava i podsticaje kao i oni koji nisu registrovani- kaže on.

Navodi da od Ministarstva poljoprivrede dobija četiri marke podsticaja po košnici, a od grada Prijedora tek dvije marke, dok u pojedinim lokalnim zajednicama oni iznose i po 15 KM.

Naglašava da nadležni moraju obratiti pažnju na pčele zbog njihovog značaja za poljoprivredu i ljude.

– Ljudi nisu svesni koliko pčele doprinose malinarstvu i koliko svojim oprašivanjem donose više plodova. Čak uništavaju pčele kada pršću komarce, ali i poljoprivrednici pršću voće u cvijetu i uništavaju i moje pčele i svoje voće, jer neće biti pčela koje će ga oprašivati – poručuje Stakić.

Stakić je član Udruženja „Prva pčela“ iz Prijedora koje okuplja oko 60 pčelara, ali osim njega, samo je još jedan registrovao pčelinjak.

Proizvodi i pčelinji otrov

Stakić je ove godine počeo da proizvodi i pčelinji otrov.

-Pčelinji otrov se koristi u farmaciji za kreme protiv starenja, jer taj otrov iritira kožu i podstiče cirkulaciju i samim tim daje joj vitalnost. Za prikupljanje otrova potrebno je mnogo pčela i to se veoma sporo i teško prikuplja – kaže on. Dodaje da kilogram otrova košta 50.000 KM, te može se prodati za tržište Hrvatske i inostranstva.

EuroBlic-srpskainfo.com

Povezane vijesti

POČELO „SELO VESELO 2019“: MISKA GLAVA PRVI FINALI... Prva ovogodišnja kulturno-zabavna manifestacija „Selo veselo“ održana je ove nedjelje, 16. juna u Ljeskarama. Brojni posjetioci, i po lošim vremens...
KUPAČI UŽIVALI NA TRI BAZENA I NA TOBOGANIMA Besplatnim kupanjem otvoren je vodeni park u Kozarcu kod Prijedora koji se prostire na površini od oko 7.200 kvadratnih metara. Povodom otvorenja ...
POMOZIMO PORODICI LUKIĆ: UPRKOS TEŠKOM OBOLJENJU O... Ognjen Lukić (18) iz Podgrađa kod Prijedora uprkos teškom oboljenju, multiploj sklerozi, svojim verdrim duhom, pozitivnim stavom i raznim aktivnostima...
STOTINU UČESNIKA IZLETA ZA ZAŠTITU SANE POSLALO AP... "Sana mora da se hitno zaštiti", poruka je koju je poslalo preko stotinu učesnika izleta za zaštitu ove rijeke, a koji je organizovala Koalicija za Sa...
PREŽIVIO ČAK 67 UBODA STRŠLJENOVA: DRVOSJEČA POSTA... Čuda se dešavaju - kratko kaže skromni šumar Radenko Mršić (49) iz Oštre Luke, dok objašnjava kako je preživio ubod roja opasnih stršljenova. Sjeća...
TAMBURA ZAŠTITNI ZNAK PRIJEDORSKOG SELA BREZIČANI ... Prijedorsko selo Brezičani jedinstveno je na ovim prostorima jer je „dobilo“ veliki muzički festival. I to ne bilo kakav, već Međunarodni festiva...
KOALICIJA ZA SANU: IZLET ZA ZAŠTITU RIJEKE SANE Pozivamo Vas da nam se pridružite u nedjelju 9. juna 2019. godine, povodom Dana rijeke Sane i Svjetskog dana životne sredine, na samim izvorima rijeke...
HUMANOST NA DJELU ZA DEJANA ČETIĆA IZ PRIJEDORA &#... Tridestdvogodišnji Dejan Četić iz Prijedora zbog teške bolesti od rođenja je nepokretan i vezan za krevet. Zbog situacije u kojoj se nalazi u potpunos...