Prijedorski “Arcelor Mittal” žalio se Ministarstvu finansija Republike Srpske na novo rješenje Poreske uprave RS, prema kojem je ovo preduzeće, kroz transferne cijene, utajilo 49 miliona KM. Direktorica Poreske uprave RS Zora Vidović, međutim, ne odustaje od ranijeg stava – milionski teška utaja definitvno postoji, saznaje portal CAPITAL.

Vidovićeva je za našu redakciju potvrdila da rješenje poreznika nije pravosnažno jer će konačan odgovor dati resorno ministarstvo. Iako nije željela da otkriva nove detalje, ona je prošle godine potvrdila da period kontrolisanja u ponovljenoj akciji poreznika nije proširen, ali da je ranije rješenje poništio sud, jer je utvrdio “proceduralne manjkavosti”.

“Utvrđeno je da agencija ‘CRU Consulting’ iz Londona nije ovlaštena da radi kontrolu transfernih cijena. Naravno da nije ovlaštena, jer to rade samo poreske uprave, ali njihova analiza apsolutno je validna i zasniva se na činjenicama i kretanjima tih cijena u svijetu i kretanjima cijena baš te rude koja se nalazi u Prijedoru “, istakla je tada.

Direktor “Arcelor Mittala” Mladen Jelača danas je za CAPITAL naveo da je ovo preduzeće iskoristilo svoj pravni lijek u zakonskom roku, jer ne priznaje nalaze do kojih su došli inspektori. Nada se, kaže, povoljnom ishodu.

“Sud je već dao mišljenje i preporuke o ovom slučaju, poništio prethodno rješenje Poreske uprave u septembru 2016. godine, nakon dostavljanja čvrstih dokaza međunarodnih eksperata u oblasti transfernih cijena. Ništa se nije promijenilo od dana kada je donesena presuda i ne vjerujemo da Poreska uprava ima osnova za ovakvo novo rješenje”, saopšteno je ranije iz “Mittala”.

PU RS godinu dana odugovlačila sa objavom izvještaja

Nakon što su još u junu prošle godine potvrdili da su utvrđeni efekti transfernih cijena, poreznici su uporno odugovlačili sa objavom zvaničnog izvještaja, a u „Mittalu“ su tvrdili da niko od kontrolora nije dolazio pune dvije godine.

Inače, PU RS je pretprošle godine utvrdila da „Mittal“ svojoj željezari u Zenici prodaje rudu po nižim cijenama od tržišnih i na taj način, osim utaje poreza, umanjuje i dobit zajedničkog preduzeća od čega polovina pripada državi.

S druge strane, u „Mittalu“ su tvrdili da cijena koju su nadležni organi koristili u svojoj procjeni poreskog dugovanja ne oslikava tržišnu realnost i komercijalno je neprihvatljiva, kako za Zenicu, tako i za bilo kojeg drugog kupca.

Predstavnici Mittala su ranije istakli da su nezavisni eksperti potvrdili da je pozicija kompanije „ArcelorMittal“ iz Prijedora o ovom pitanju ispravna.

RŽR „Ljubija“ opet postaje vruća tema

Investiciono-razvojna banka (IRB) RS ponudiće ove godine na prodaju državni kapital u 14 preduzeća, među kojima su Rudnik željezne rude „Ljubija“, a nakon što je propalo nekoliko pokušaja da se ovo preduzeće privatizuje uz saglasnosti Narodne skupštine RS.

Vlada RS krajem prošle godine izbacila je „Ljubiju“ sa liste strateških preduzeća, što znači da državni kapital u ovom rudniku sada može biti privatizovan bez saglasnosti Narodne skupštine RS, koja je prethodno odbila njenu prodaju firmi „Israeli Investment Group“.

Evgenij Zotov, direktor firme “Israeli Investment Group”, koja je tri puta dostavljala ponudu za kupovinu 65 odsto akcija „Ljubije“, kazao je tada da će rudnik kupiti onaj ko ponudi veću cijenu te da “sada nema Narodne skupštine”.

S druge strane, Jelača kao predstavnik “Mittala” naveo je da će odluku o eventualnoj kupovini ipak donijeti centrala ove firme u Londonu.

Privatizacija RŽR „Ljubija“ podigla je prašinu u javnosti s obzirom na to da su vladajuće stranke u RS imale različite stavove po ovom pitanju. Dok su SNSD i SP podržavali kompaniju “Israeli Investment Group”, čija ponuda je bila finansijski bolja, DNS se protivio prodaji ovom investitoru i podržao punudu „Arcelor Mittala“ iz Londona sa kojim RŽR „Ljubija“ ima zajedničko preduzeće u Prijedoru „Arcelor Mittal“.

Upravo zbog stava DNS-a Vlada je dva puta povlačila odluku o prodaji državnog kapitala sa sjednice NSRS, a treću odluku, koja je pred poslanicima bila prošle godine, nije povukla i ponovo je predložila da se državni kapital u RŽR „Ljubija“ proda firmi “Israeli Investment Gruop“. Ona je za 65 odsto akcija „Ljubije“ ponudila 92 miliona KM, dok je „Arcelor Mittal“ ponudio 63,6 miliona KM. Međutim, ta odluka nije dobila podršku u NSRS jer su protiv glasali upravo poslanici DNS-a.

Capital.ba