U Republici Srpskoj 487.722 građana ima adresu bez kućnog broja, podaci su Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Prema popisu stanovništva, u RS živi 1.170.342 stanovnika, što znači da skoro svaki drugi živi na b. b. adresi, a krajem 2015. godine oko 40 odsto građana RS bilo je prijavljeno na adrese bez kućnog broja.

Najveće probleme po tom pitanju imaju stanovnici gradova Prijedor, u kojem kućni broj nema 45.161, Doboj 41.349 i Banjaluka sa 34.157 na adresi b. b. Ova tri grada zajedno imaju 120.667 evidentiranih b. b. adresa.

Slijede ih Laktaši sa 27.560, Gradiška sa 25.602, te Zvornik u kojem na b. b. adresi živi 22.772 stanovnika.

U naselju Šušnjari, kod Laktaša, ne postoje ni nazivi ulica, što posebno pravi probleme mještanima.

“Često se dešava da mi na vrata pokucaju nepoznati ljudi koji traže nekog mog komšiju ili moji gosti, koji dolaze prvi put, izgube dosta vremena dok me nađu”, kaže mještanka Šušnjara.

Dodaje da je sreća što ih poštar, koji već dugo vremena raznosi poštu u tom naselju, poznaje pa im pošta, a posebno računi ili drugi važni dokumenti, ne lutaju i ne izgube se kao što se dešava u nekim njihovim susjednim naseljima u kojima takođe nema ni naziva ulica.

Elvira Adžikić, portparol IDDEEA, kazala je da ukupno na teritoriji RS postoji 10.260 naziva ulica koji su evidentirani u šifrarniku administrativnih jedinica i ulica, a koje su dostavili nadležni organi.

“U Prijedoru 30 godina nije bio uspostavljen adresni registar, zbog čega u velikom broju seoskih naselja uopšte nije uspostavljen ulični sistem”, potvrdili su u Gradskoj upravi Prijedor.

Dodali su da od 2017. godine postoji adresni registar i da su tek sada zvanično počeli sa snimanjem terena.

“Nemamo nikakve podatke odranije sa snimljenim terenom i najviše zbog toga ne možemo odrediti kućne brojeve. Planirano je da Zavod za izgradnju grada od proljeća počne snimati teren, čime će biti riješen ovaj problem”, kazali su u Gradskoj upravi Prijedor.

Ovaj nedostatak najviše je izražen u seoskim naseljima u Prijedoru, gdje su ranije bili dodjeljivani kućni brojevi po naseljenom mjestu, a u međuvremenu su izgrađeni novi objekti, koji sada treba da budu evidentirati kako bi im se dodijelili novi brojevi i kako bi bio uspostavljen ulični sistem.

Grad Doboj je prije tri godine ušao u fazu izrade registra ulica i brojeva u okviru kojeg je do sada dodijeljeno 27.000 brojeva.

“Veliki broj stambenih jedinica je popisan prije tri godine. Tada je urađen i glavni dio posla”, kazali su u Gradskoj upravi Doboj.

Do sredine 2019. godine sve lokalne zajednice u RS trebalo bi da uspostave nove ažurne lokalne adresne registre, odnosno do tada bi u potpunosti trebalo da bude uspostavljen centralni adresni registar koji će voditi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP).

Centralni adresni registar, kao zbir svih adresnih registara lokalnih zajednica, kada bude potpuno uspostavljen, biće dostupan javnosti na Geoportalu RUGIP-a.

“Ovaj registar daje mogućnost lokalnim zajednicama da brzo i efikasno odrede sve adrese. Na taj način više neće biti adresa s kućnim oznakama b. b., koje prema zakonskim odredbama i ne bi trebalo da postoje, a zbog čega je novi način evidentiranja adresa od ogromnog značaja za lociranje građana i njihove imovine, njihovu bezbjednost, kvalitet njihovog života i ostvarivanje svih prava građana”, rekla je Mariana Šarčević, portparol RUGIP-a.

Novi adresni registar olakšaće procedure prijave i odjave prebivališta, dostavu pošte, intervencije hitne pomoći, vatrogasaca, socijalnih radnika i drugih. Nadležnim službama biće lakše reagovati u vanrednim situacijama i situacijama elementarnih nepogoda, ali i raditi različita istraživanja, popise, socijalne karte i slično.

U gradu Banjaluka više neće biti adresa s kućnim oznakama b. b. zahvaljujući Sporazumu o uspostavljanju novog digitalizovanog adresnog registra za područje grada, koji je potpisan u julu prošle godine između RUGIP-a i Gradske uprave Banjaluka.

Adresni registar

Uspostavljanje novih adresnih registara u lokalnim zajednicama u RS i centralnog adresnog registra koji će voditi RUGIP finansira se iz donatorskih sredstava Švedske.

Zahvaljujući tim sredstvima, lokalne zajednice neće imati nikakvih dodatnih troškova za uspostavljanje i održavanje adresnih registara.

Lokalne zajednice s najviše adresa bez kućnog broja
Prijedor – 45.161
Doboj – 41.349
Banjaluka – 34.157
Laktaši – 27.560
Gradiška – 25.602
Zvornik – 22.772
Prnjavor – 5.673
Bratunac – 4.053
Kozarska Dubica – 13.987
Kotor Varoš – 13.354

Nezavisne novine